Kako doznajemo iz izvora bliskih obitelji, u 76.godini života preminuo je naš istaknuti književnik i gastronomski stručnjak Veljko Barbieri.
Rođen je 14. svibnja 1950. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a studirao filozofiju i španjolski jezik na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta. Bio je autor bogatog i raznovrsnog opusa, od pripovijedaka, romana, eseja, do kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih dijela.
U ljeto 1991. pristupio je Zboru narodne garde te profesionalnom sastavu Hrvatske vojske, gdje je aktivan sve do umirovljenja 2001. Za zasluge u ratu primio je najviša odlikovanja, a zbog konačne obrane grada Pakraca 1996. imenovan je njegovim Počasnim građaninom. Od 1998. do 2004. obnašao je dužnost dopredsjednika Društva hrvatskih književnika u dva mandata.
Romani su mu prevedeni na mnoge jezike, a pripovijetke zastupljene u domaćim i stranim antologijama proze. Dobitnik je važnih književnih nagrada, a 2006. godine roman Dioklecijan nagrađen je Nagradom Matice hrvatske za najbolju knjigu godine. Najpoznatiji roman Epitaf carskog gurmana, kojem su Rat za peti okus i Eliksir istine svojevrsni nastavci, objavljen je na stranim jezicima u visokim nakladama, a isti je roman u biblioteci Večernjeg lista među deset najvažnijih romana hrvatske književnosti XX. stoljeća, tiskan u nakladi od 200.000 primjeraka, što je rekord jednog izdanja proznog djela u povijesti hrvatske književnosti.
Od njegovih kolumni u tjedniku Nacional i Večernjem listu nastali su Kuharski kanconijeri, bestseler hrvatske gastronomske literature u četiri knjige, objavljen u pet izdanja. Njegova zbirka pripovijedaka 134 male priče o hrani na sajmu knjiga u Barceloni 2003. nominirana je za najbolju knjigu u konkurenciji književnosti o hrani.Bio je poznat i po televizijskom serijalu “Jelovnici izgubljenog vremena”.
Barbieri je tijekom desetljeća književnog rada ostavio dubok trag u hrvatskoj književnosti i gastronomiji spajajući povijest, običaje i kulinarstvo svojim prepoznatljivim rukopisom i ostati će upamćen i po djelima i zapisima kojima je mediteransku baštinu približavao širokoj publici, kao i po svojoj strasti prema Dalmaciji i njezinoj tradiciji, ali i Makarskoj, Osejavi te drugim prepoznatljivim motivima našeg kraja, koje je provlačio kroz svoje pisanje.
Krajem listopada prošle godine u svojoj Makarskoj predstavio je roman Denar sa Svetoga Petra, roman kojeg je posvetio pok. Marinku Tomasoviću, a koji se, kroz različite vremenske epohe, u cijelosti odvijao na makarskom poluotoku.
