Makarska razvojna agencija MARA brine se za prijavu projekata na EU fondove i ostale dostupne natječaje, no javnost u osnovi malo zna o mogućnostima, ili točnije, nemogućnostima s kojima se suoačava Makarsko primorje. Svi govore o velikim novcima i prilikama, no kako u svojem priopćenju poručuju iz MARE, u stvarnosti to baš i nije tako. O tomu smo, uostalom, i sami pisali, kada su načelnici s Rivijere složno poručili kako se bore za mrvice iz EU fondova.
Ministarstvo EU fondova nam je pak odgovorilo kako Makarskom primorju nije počinjena nepravda iako je jasno da su je na karti propustili uvrstiti u urbana područja koja treba gospodarski razvijati i izravno financirati.
MARA kao agencija koja se dugi niz godina bori za EU novac i sama kaže kako ljudi općenito nisu dovoljno upućeni, zbog čega se stječe dojam da se novac nedovoljno učinkovito povlači i ulaže u zajednicu.
– Iako različite institucije, pa tako i naša, ulažu značajne napore na edukaciju i informiranje, opća javnost i dalje je poprilično neinformirana (ili dezinformirana) o mogućnostima i načinima korištenja EU fondova. Jako puno različitih informacija dolazi sa svih strana te je u moru svih tih informacija i natječaja teško shvatiti koji programi, natječaji i javni pozivi su usmjereni baš vama.
Područje Makarske, ali i Makarskog primorja u kontekstu EU fondova po mnogočemu je specifično te upravo te specifičnosti igraju ključnu ulogu u određivanju mogućnosti za korištenje različitih EU programa.
Već smo svi naučili kako je područje EU fondova kompleksno, projekti koji se financiraju iz EU programa zahtijevaju visoku razinu planiranja i praćenja, a projekti trebaju biti pripremljeni i prije objave natječaja.
Problematika korištenja EU fondova za područje Makarske i primorja vezana je za više čimbenika i slobodno možemo reći da je svaki osigurani Euro do sada za naše područje rezultat ogromnog zalaganja i rada, poručuju iz agencije te kreću argumentirati.
– Jedan od problema korištenja EU fondova, sva tri sektora – javni, gospodarski i civilni na području grada Makarske leži u visokom indeksu razvijenosti grada, što ga stavlja u nepovoljan položaj. Naime, Grad Makarska spada u VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave, što je u kontekstu korištenja EU sredstava otegotna okolnost, već u samom startu prijavitelji s područja s visokim indeksom razvijenosti se uopće ne mogu javiti na određeni natječaj. Ukoliko nije uvjet kod prijave, onda je indeks razvijenosti uključen u kriterij bodovanja, odnosno kod ocjene kvalitete projekta ili kod određivanja visine postotka sufinanciranja projekata (velika je razlika u intenzitetu potpore od 40%, 60%, 80% ili 100% od ukupne vrijednosti projekta).
Druga okolnost koja značajno otežava pristup bespovratnim sredstvima iz EU fondova je činjenica kako Makarska i primorje ne pripadaju splitskoj urbanoj aglomeraciji, a niti su uspjeli u nakani formiranja vlastitog urbanog područja. Naime, urbana područja financiraju se iz ITU mehanizma, koji jača uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Njihovi projekti se financiraju – izravnom dodjelom. To znači da prilikom prijave nemaju konkurencije te su natječaji namijenjeni isključivo njima kao prijaviteljima. ITU gradovi imaju mogućnosti sami planirati svoje strateške projekte za koje imaju garanciju njihova financiranja. Četiri su grada središta urbanih aglomeracija: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, a deset gradova su središta većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci, te je osam gradova središta manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.
Dalje, Makarska ne pripada području otoka, potpomognutim i brdsko-planinskim područjima koji također s obzirom na specifičnosti područja imaju mogućnost apliciranja svojih projekata na natječaje koji su usmjereni isključivo za njih.
U kontekstu korištenja mogućnosti za ruralna područja, odnosno mogućnosti koje nudi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Makarska s obzirom na broj stanovnika naselja Makarska ne može koristiti ovaj program, osim za područje naselja Veliko Brdo, ali s obzirom na indeks razvijenosti i broj bodova koje kao kriterij donosi, gubi se previše bodova te u konačnici projekti ostaju bez financijskih sredstava.
Ovdje je ključno opet ponoviti kako prijavitelji na ITU natječaje te natječaje usmjerene gore spomenutim područjima imaju unaprijed osigurano financijsko jamstvo kako će prijavljeni projekti biti odobreni za financiranje – putem izravne dodjele sredstava.
Kako sve to u praksi izgleda u ovom trenutku, najbolje se vidi na fotografiji zaslona stranice eKohezija na linku, na kojoj su objavljeni svi tekući otvoreni natječaji iz PKK.
Dakle, od ukupno 28 otvorenih natječaja iz Programa konkurentnost i kohezija, samo su 2 otvorena za naše područje, od kojih je jedan usmjeren ka poduzetnicima, a na drugi smo uspjeli prijaviti projekt, objašnjavaju u MARA-i.
Ivona Ćirak /foto M.D.
