Uz gdjekoju općinu u Istri, Makarska rivijera je jedna od jedinih sredina koje su zaobišli svi europski fondovi jer ne spada niti u otoke, niti u potpomognuta područja, niti u brdska područja, ali ni u tzv. ITU mehanizme. ITU mehanizmi služe jačanju uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a cilj im je održivi urbani razvoj. Makarska, međutim, zajedno s okolnim općinama nije prepoznata kao jedan takav ekonomski “spiritus movens”, no poteštati Makarske rivijere tvrde da su zapravo prepušteni sami sebi i da im preostaju samo mrvice iz daleko škrtijih i zatvorenijih fondova koji u načelu ne pokrivaju značajnije kapitalne projekte.
Da je tako, u temi koju smo prepoznali kao izrazito bitnu potvrdili su nam svi sugovornici, a dobar je osvrt na to dala i podgorska načelnica Petra Radić jučer na svojem službenom Fb profilu.
– Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić istaknuo je na sjednici vlade da je u svim općinama, gradovima i županijama u Hrvatskoj zabilježen RAST prema ključnim pokazateljima razvijenosti te dodao da se u Hrvatskoj smanjuju regionalne razlike.” – Ako je u svim općinama zabilježen rast, kako je Općina Podgora iz 7. nakon ovoliko godina pala u 5.kategoriju, s tim da veći broj označava veću razvijenost? Pitanje je retoričko, jer je odgovor jasan – nema razvoja kada nemamo mogućnost biti ravnopravan sudionik u korištenju EU sredstava.
– Makarska rivijera se sustavno zapostavlja otkad je EU fondova od Ministarstva, a bivše lokalne vlasti nisu iskoristile ni predpristupne fondove ni sve kasnije mogućnosti. Ne spadamo ni u jednu skupinu za koju se direktno raspisuju natječaji kao što su ITU područja, skupine brdsko-planinskih, potpomognutih, otočnih i gradskih područja. Nema nas nigdje. Cijela Hrvatska spada u nešto, mi ne.
– Navedeni sam problem prezentirala osobno bivšoj ministrici Tramiščak i sada aktualnom ministru Erliću, no do danas nema pomaka… I tako se mi zadovoljavamo mrvicama, dok u Zagrebu tvrde da se svi jednako razvijamo i svima nam je super, ogorčeno je konstatirala Radić.
Ovu smo temu, svjesni njezina značaja za razvoj Makarske rivijere, načeli prije desetak dana, kada nam je na tiskovnoj konferenciji makarski gradonačelnik Zoran Paunović najavio što skorije okupljanje načelnika po tom pitanju. Pitali smo ga, naime, namjeravaju li iskoristiti aktivirani klaster Makarske rivijere za bavljenje ovim problemom kojim bi se moglo riješiti financiranje velikog broja projekata za koje bi se u protivnom po svoj prilici trebali kreditno zadužiti.
– Već nakon Nove godine ćemo pokrenuti tu temu jer je, nakon zdravstva, ovo sasvim sigurno druga najvažnija tema kojom se trebamo baviti. Oko toga smo svi suglasni jer svi vidimo kako je Makarska rivijera u potpuno neravnopravnom položaju u odnosu na ostatak Hrvatske. Imamo Peškeru kao ogroman projekt, imamo vrtić Maslinu koji je na kraju Grad u cijelosti platio iz svog proračuna, a moglo je biti drugačije, imamo Kuću Sunca, projekt koji bi se trebao financirati upravo iz EU fondova. Jer osim što EU fondovi podupiru zeleno i održivo, važna im je i socijalna priča, a Kuća Sunca kao nekakav regionalni centar to jest. Naime, jako je puno projekata koji se mogu financirati i koji spadaju u politike koje EU želi financirati.
Zato je žalosno da smo izostavljeni, jer zašto smo mi jedini bijelo područje?! Je li to slučajno ili namjerno, ne znam, iako je moja pretpostavka da je slučajno jer nije bilo političke snage i volje da nas se stavi na tu mapu. Po indeksu razvijenosti smo u 8. skupini, ali Zagreb je puno razvijenijim, Pula je razvijenija, i Rijeka i Split…I svi oni dobivaju ogromna sredstva i zato taj kriterij razvijenosti ne drži vodu. Na kraju smo prisiljeni da se tučemo za mrvice sa svima ostalima, rekao je Paunović.
Rekao je kako je pokušavao s bivšom resornom ministricom Natašom Tramišak dogovoriti korekciju nepravedne mape, kako su slali dopise i državnim tajnicima i ministrima, dogovarali sastanke i poduzeli niz inicijativa, no da promjena nema.
Odbijeni su im, kako je rekao, projekt Peškere i projekt Kuće Sunca.
Gradački načelnik Matko Burić jednako je nezadovoljan činjenicom da se ne mogu natjecati zajedno s ostalima. Pozdravio je kritiku koju je kolegica Petra Radić iznijela na svojem Fb profilu.
– Mislim da je vrijeme da se svi skupimo, kao klaster koji je sad puno ustrojeniji, i da progovorimo o ako ne degradaciji, onda svakako ignoriranju Makarske rivijere. Ne razumijem zašto nas se izostavlja, je li to zbog brenda Makarske rivijere, ne znam, no svakako je očito. Svi imaju dodatni fond, samo ga Makarska rivijera nema, a ovi fondovi koji su nam na raspolaganju da apliciramo nisu dostatni. Primjerice, dobili smo novac za jaslice, no njime se pokriva samo 50 posto projekta, za ostalo se moramo kreditno zadužiti. S obzirom na 300 sunčanih dana, prioritet bi nam bila i sportska infrastruktura, a time bi se riješila i sportska infrastruktura za škole. Da ne kažem da bi se iz ITU mehanizama mogli pokriti i projekti reciklažnog dvorišta. ITU mehanizmi su najbolji i najizdašniji fond, a mi mu nemamo pristup, kazuje Burić.
Stipe Ursić, načelnik općine na drugom polu Rivijere, Brela, također kaže kako im svi vele kako imaju novca. No stvari nisu takve kakve se čine. – ITU mehanizmi služe ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske, a cilj je politika otvaranja novih radnih mjesta, jačanje gospodarskih središta, povećanje kvalitete života…I svi dobiju svoj dio kolača, a Makarska rivijera je u toj općenito dobroj priči zakinuta jer nema pristup.
Mi imamo pristup nekim projektima, primjerice preko mjera za ruralni razvoj, ali u načelu veće projekte je moguće pokriti samo s ITU mehanizmima. Nama bi, recimo, trebala malo veća sportska dvorana, ali naš je proračun s 2,5 milijuna eura premali, a ja bih izbjegavao kreditno zaduživanje. Mještani ne znaju taj dio priče jer svi govore kako je EU zlatna koka sa svim tim fondovima. Ali mi po zakonu nemamo pravo na to, veli načelnik Ursić.
Da je nepravda počinjena Makarskoj rivijeri slaže se i načelnik Ante Čobrnić, koji kaže da Rivijeru koči indeks razvijenosti, a razloga za zadovoljstvom trenutnim statusom nema razloga ni Baška Voda.
Zašto je tome tako i može li se promijeniti, odgovor bi trebalo dati Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova koji ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Ivona Ćirak
