U nedavno usvojenom Planu zaštite od požara Splitsko-dalmatinske županije može se naći i udio obrađenih odnosno korištenih poljoprivrednij zemljišta, što je zanimljiv materijal za svojevrsnu “postpožarnu” analizu. Ukupne poljoprivredne površine u županiji, inače, iznose 276,182 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 55,727 ha što je 9,4 % ukupnih poljoprivrednih površina. Veliki je dio poljoprivrednih zemljišta u pašnjacima, a kakvo je stanje na području Makarske rivijere, bacili smo pogled na plan s pripadajućim izvješćima i donijeli zaključke.
Samo Makarsko primorje zauzima površinu od 276,74 km2 na kojem je razvijeno maslinarstvo.
Najveću poljoprivrednu površinu zauzima Općina Podgora s oko 350 hektara. Tamo je i veliki udio korištenih poljoprivrednih površina, te iznosi 64 posto. Identičan je postotak (64 posto) i u Općini Baška Voda koja, doduše, broji četiri puta manju poljoprivrednu površinu.
Po udjelu korištene poljoprivredne površine slijedi Makarska sa 61 posto (ili 126 hektara), a potom Tučepi s 59 posto (67 hektara).
U Brelima se koristi 36 posto poljoprivredne površine (32 hektara), a u Gradcu svega 32 posto (67 hektara naspram čak 139 neobrađenog poljoprivrednog zemljišta).
U Vrgorcu je omjer također sličan onome iz Podgore i Baške Vode, te iznosi 65 posto (čak 583 hektara).
U županiji je pak prosjek 75 posto korištenih poljoprivrednih zemljišta u odnosu na neobrađene.
Ivona Ćirak /foto M.D.
