Gradska vlast u više je navrata, posebno ove godine, u medijima spominjala zaokret kojem svjedočimo u lokalnom turizmu. Zaokret u smislu “odricanja” od masovnog turizma, osim što nije realan, niti je poželjan za većinu stanovnika (dovoljan dokaz je broj postelja u obiteljskom smještaju, op.a.), nije niti – vidljiv po brojkama. Jer pogledamo li brojke u eVisitoru, evidentno je da svake godine od kraja pandemije bilježimo blagi porast. Istina, željeni trend produljenja sezone koji ide pod ruku s održivim turizmom je uočljiv, premda temeljni razlog tomu leži u ranijem otvaranju hotela ili čak radu tijekom cijele godine.
Događa li se zaokret i po pitanju potrošnje, ostavit ćemo za posebnu temu, iako je gradonačelnik nedavno za naš portal kazao kako su ugostitelji jako zadovoljni financijskim učincima koji se, kako nam je rekao, mjere u porastima od 30 pa čak 50 posto. I ove su tvrdnje paušalne pa ističemo kako će biti prilike za protresti ovu temu kada se sezona privede kraju.
Ono što je nas zanimalo jest usporedba strukture gostiju s nekoliko destinacija u našoj županiji jer nam ti podaci mogu ukazati na specifičnosti naše. Podatke smo, osim dakako od Makarske, tražili od TZ Trogir, TZ Omiš i TZ Okrug (Čiovo). Zanimala nas je struktura gostiju, ali i dobne skupine kako bismo vidjeli koji su nam turisti najbrojniji, gdje brojke padaju, i kako je to kod susjeda.
Prije svega, valja podsjetiti koja su naša najbrojnija tržišta bila u srpnju. Na prvom mjestu su, kao i ranijih godina, bili Poljaci, no BiH tržište slijedi ih prilično tijesno. Zanimljivo je da je Ukrajina na visokom trećem mjestu, dok slijede Šveđani i Nijemci. Njemačka, inače, bilježi pad od 12 posto u odnosu na lani (u noćenjima), a u prvih sedam mjeseci za čak 23 posto. U kolovozu su i dalje najbrojniji Poljaci, potom BiH, pa Nijemci, Hrvati i Ukrajinci.
Susjedni Omiš pak ima drugačije posloženu listu. I kod njih su u prva dva kolovoška tjedna najbrojniji Poljaci s čak 46.673 noćenja, no Nijemci su na visokom i sigurnom drugom mjestu. Ipak, i na području TZ Omiša evidentira se pad u noćenjima s ovog emitivnog tržišta, i to za oko 8 posto. Česi koji su u Makarskoj već neko vrijeme tek na top 10 tržišta – bliže začelju te liste nego li čelu kao nekoć – u Omišu su na trećem mjestu. I njih je nešto manje no daleko manji minusi se bilježe nego u Makarskoj, s 5,3 posto pada u odnosu na isti period 2023. godine.
Mađari su na visokom četvrtom mjestu s porastom od skoro 14 posto, dok je Hrvatska na petoj poziciji i također bilježi lijepi porast od 16,5 posto.
Trogir također ima najveći broj gostiju i najveći broj ostvarenih noćenja s poljskog tržišta, koje ovdje čini preko 18 posto ukupnih brojki za srpanj. Jednaka je pozicija i sličan udio u prva dva tjedna kolovoza. Svaki deseti gost u Trogiru je Nijemac, dok ih u stopu slijede Mađari koji čine također skoro 10 posto ukupnog turističkog kolača. Četvrti su Česi te Slovenci. U kolovozu je slika nešto drugačija, pa su na četvrtomn mjestu Hrvati, a na petom Francuzi.
Čiovo (TZ Okrug) pak ima iznimno velike brojke turista s njemačkog tržišta. Najveći broj ostvarenih noćenja u periodu od 1. srpnja do 18. kolovoza čine ipak Poljaci sa 77.269 noćenja, no Nijemci su ovdje na vrlo visokom drugo mjestu, s brojkom od 60.538 noćenja. Mađara je skoro upola manje, dok su Česi ostvarili 24.360 noćenja. Na petom su pak mjestu Slovaci.
Ono što je uočljivo iz svega ovoga jest da je njemačko tržište u svim ovim destinacijama – iako negdje u padu – ipak stabilno i bez iznimke na drugom mjestu, odmah nakon rekordera Poljaka. Za razliku od ovih destinacija, Makarska u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi pad Nijemaca za čak 23 posto, što je veliko osipanje. Dakako da je to dovelo do “klizanja” ovog velikog i nekoć vjernog tržišta na peto mjesto u srpnju, iako na godišnjoj razini ipak ostaju na trećem mjestu.
Drugo, slična se stvar dogodila i s Česima, samo što je ta priča započela prije pandemije i prije krize. I da – relativno je zaobišla susjedne destinacije. I tamo se bilježe stanoviti minusi, međutim, nipošto kao u Makarskoj koja, kao ljetovalište koje su Česi ranije obožavali, ove turiste sada može pozicionirati na začelje top 10 liste. Imajući na umu da Česi i dalje, ako već biraju Hrvatsku, sve više odlaze u manja mjesta na Rivijeri, dok gradove poput Trogira i Omiša iz nekog razloga ipak ne zaobilaze kao što to sve više čine s Makarskom.
Treće, mađarsko tržište je evidentno posvuda u porastu i to su odlične vijesti. Dok su u srpnju u Trogiru i Čiovu bili na trećem mjestu, a u Omišu na četvrtom, u Makarskoj su u prvih sedam mjeseci ostvarili lijepi broj noćenja koji ih smješta na šesto mjesto liste. U ukupnom udjelu u Makarskoj ipak ne ostvaruju impozantne brojke kao što je to, primjerice, u Trogiru ili Okrugu.
I ono što nas je najviše iznenadilo jest činjenica da je u svim ovim destinacijama BiH tržište van ljestvice top 10. Dakako da nije marginalno, no valja primijetiti da je na Čiovu u srpnju bilo više Danaca, Nizozemaca, Austrijanaca ili Britanaca nego li gostiju iz susjedne države. U Trogiru također nisu među top 10, a u Omišu su se smjestili na 11. mjesto.
S druge strane, BiH tržište u Makarskoj neosporno je u velikoj ekspanziji, o čemu smo već pisali. U prvih sedam mjeseci ove godine bili su na drugom mjestu po broju noćenja i dolazaka, a u 2023. godini bili su najjače tržište po broju noćenja i dolazaka. Po tome možemo zaključiti kako je Makarska – uz brojne Poljake – definitivno BiH destinacija.
Nadalje, analiza će nam više reći pogledamo li dobne skupine koje posjećuju Makarsku i susjedne destinacije. U ovom segmentu brojke su nas ponešto iznenadile jer smo očekivali manji udio mlađe populacije u Makarskoj, iako je vidljiv pad. Naime, mladi u dobi od 18 do 24 godine u srpnju ostvarili su 11,5 posto noćenja (3 posto više nego lani), a u kolovozu, nekad “mjesecu mladih”, neznatno više, 12,5 posto. Onih u dobi od 25 do 34 u srpnju je 14,2 posto, odnosno čak 7 posto manje nego prošle godine, dok su u kolovozu ostvarili 16,5 posto noćenja. Svaki peti gost u Makarskoj u srpnju spada u dobnu skupini 35 do 44 te su u plusu za 7 posto, a sličan je udio i u kolovozu (19,3 posto). Gosti u dobi od 45 do 54 godine ostvarili su 17 posto noćenja u srpnju i 16,3 posto u kolovozu. Onih do 64 godine je oko 8 posto i u srpnju i u kolovozu, dok je starijih od 65 godina 4 posto.
Ono što je zanimljivo jest da djeca u dobi od 0 do 18 godina čine 25 posto ukupne turističke populacije u srpnju i 23 posto u kolovozu, pa je iz svega za zaključiti kako je mladih sve manje, a sve više obitelji s djecom (roditelji od 35 do 44 godine). Dakle, uz poljsko tržište imamo iznimno jako BiH tržište i snažnu notu obiteljskog turizma, a kakav je odgovor na takvu strukturu od strane vladajućih prilika je za jednu posebnu temu.
No osim Makarske vidljivo je da djeca čine respektabilnu brojku i u drugim destinacijama. U Omišu koji se u svojoj strategiji opredijelio za obiteljski turizam skoro svaki treći turist je dijete u dobi od 0 do 17 godina, a 30-ak posto udjela čine i u noćenjima ostvarenim u TZ Okrug. U Trogiru su pak u srpnju ostvarili svega 19 posto noćenja.
Što se mladih tiče, a pritom govorimo o skupinama od 18 do 24 i od 25 do 34, najbrojniji su dakle ipak u – Makarskoj. Trogir je na drugom mjestu s 11,2 posto mladih od 18 do 24 i 13 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine, na Čiovu ove dvije dobne skupine čine 20 posto, a u Omišu čine i manji udio. Mladih do 24 godine tamo je svega 8 posto bilo u kolovozu, a 10 posto onih iz dobne kategorije iznad. Kao i u Makarskoj, najbrojniji su, s postotkom od oko 20 posto, turisti u dobi od 35 do 44 godine, ali ne i u Trogiru. Tamo je najviše onih godina od 45 do 54.
Sve u svemu, naša analiza pokazuje jasne specifičnosti makarskog turizma koje će, vjerujemo, nova direktorica TZ-a Makarska uzeti u obzir i u skladu s njima u narednim godinama raditi plan i program, držeći se i dalje jasne vodilje održivosti i odabranih selektivnih oblika turizma, ali isto tako uvažavajući gibanja tržišta. Koja, pogledamo li unatrag deset godina, tek manjim dijelom imaju veze s kozmetičkim promjenama u samoj destinaciji. Zbog svega toga, u najmanju je ruku pretenciozno govoriti o zaokretu čije efekte uostalom očito ne možemo vidjeti u odgovoru turista. Impresivne turističke brojke primarno su posljedica ranije stečene popularnosti destinacije nego li par manifestacija i ušminkavanja grada. Zanemariti činjenicu da je ista ta destinacija sve manje atraktivna tržištima koja biraju ljetovališta udaljena par desetaka kilometara od nas bilo bi s druge strane prilično – arogantno i nepromišljeno.
piše: Ivona Ćirak
