Petak, 4 listopada, 2024
NaslovnicaAKTUALNOTEME I KOMENTARIKamo ide makarski turizam: Usporedba s Trogirom, Omišom i Čiovom otkriva u...

Kamo ide makarski turizam: Usporedba s Trogirom, Omišom i Čiovom otkriva u kojem smjeru – zaokrećemo

Gradska vlast u više je navrata, posebno ove godine, u medijima spominjala zaokret kojem svjedočimo u lokalnom turizmu. Zaokret u smislu “odricanja” od masovnog turizma, osim što nije realan, niti je poželjan za većinu stanovnika (dovoljan dokaz je broj postelja u obiteljskom smještaju, op.a.), nije niti – vidljiv po brojkama. Jer pogledamo li brojke u eVisitoru, evidentno je da svake godine od kraja pandemije bilježimo blagi porast. Istina, željeni trend produljenja sezone koji ide pod ruku s održivim turizmom je uočljiv, premda temeljni razlog tomu leži u ranijem otvaranju hotela ili čak radu tijekom cijele godine.

Događa li se zaokret i po pitanju potrošnje, ostavit ćemo za posebnu temu, iako je gradonačelnik nedavno za naš portal kazao kako su ugostitelji jako zadovoljni financijskim učincima koji se, kako nam je rekao, mjere u porastima od 30 pa čak 50 posto. I ove su tvrdnje paušalne pa ističemo kako će biti prilike za protresti ovu temu kada se sezona privede kraju.

- Oglas -

Ono što je nas zanimalo jest usporedba strukture gostiju s nekoliko destinacija u našoj županiji jer nam ti podaci mogu ukazati na specifičnosti naše. Podatke smo, osim dakako od Makarske, tražili od TZ Trogir, TZ Omiš i TZ Okrug (Čiovo). Zanimala nas je struktura gostiju, ali i dobne skupine kako bismo vidjeli koji su nam turisti najbrojniji, gdje brojke padaju, i kako je to kod susjeda.

Prije svega, valja podsjetiti koja su naša najbrojnija tržišta bila u srpnju. Na prvom mjestu su, kao i ranijih godina, bili Poljaci, no BiH tržište slijedi ih prilično tijesno. Zanimljivo je da je Ukrajina na visokom trećem mjestu, dok slijede Šveđani i Nijemci. Njemačka, inače, bilježi pad od 12 posto u odnosu na lani (u noćenjima), a u prvih sedam mjeseci za čak 23 posto. U kolovozu su i dalje najbrojniji Poljaci, potom BiH, pa Nijemci, Hrvati i Ukrajinci.

Susjedni Omiš pak ima drugačije posloženu listu. I kod njih su u prva dva kolovoška tjedna najbrojniji Poljaci s čak 46.673 noćenja, no Nijemci su na visokom i sigurnom drugom mjestu. Ipak, i na području TZ Omiša evidentira se pad u noćenjima s ovog emitivnog tržišta, i to za oko 8 posto. Česi koji su u Makarskoj već neko vrijeme tek na top 10 tržišta – bliže začelju te liste nego li čelu kao nekoć – u Omišu su na trećem mjestu. I njih je nešto manje no daleko manji minusi se bilježe nego u Makarskoj, s 5,3 posto pada u odnosu na isti period 2023. godine.

Mađari su na visokom četvrtom mjestu s porastom od skoro 14 posto, dok je Hrvatska na petoj poziciji i također bilježi lijepi porast od 16,5 posto.

Trogir također ima najveći broj gostiju i najveći broj ostvarenih noćenja s poljskog tržišta, koje ovdje čini preko 18 posto ukupnih brojki za srpanj. Jednaka je pozicija i sličan udio u prva dva tjedna kolovoza. Svaki deseti gost u Trogiru je Nijemac, dok ih u stopu slijede Mađari koji čine također skoro 10 posto ukupnog turističkog kolača. Četvrti su Česi te Slovenci. U kolovozu je slika nešto drugačija, pa su na četvrtomn mjestu Hrvati, a na petom Francuzi.

Čiovo (TZ Okrug) pak ima iznimno velike brojke turista s njemačkog tržišta. Najveći broj ostvarenih noćenja u periodu od 1. srpnja do 18. kolovoza čine ipak Poljaci sa 77.269 noćenja, no Nijemci su ovdje na vrlo visokom drugo mjestu, s brojkom od 60.538 noćenja. Mađara je skoro upola manje, dok su Česi ostvarili 24.360 noćenja. Na petom su pak mjestu Slovaci.

foto: I. Ćirak

Ono što je uočljivo iz svega ovoga jest da je njemačko tržište u svim ovim destinacijama – iako negdje u padu – ipak stabilno i bez iznimke na drugom mjestu, odmah nakon rekordera Poljaka. Za razliku od ovih destinacija, Makarska u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi pad Nijemaca za čak 23 posto, što je veliko osipanje. Dakako da je to dovelo do “klizanja” ovog velikog i nekoć vjernog tržišta na peto mjesto u srpnju, iako na godišnjoj razini ipak ostaju na trećem mjestu.

Drugo, slična se stvar dogodila i s Česima, samo što je ta priča započela prije pandemije i prije krize. I da – relativno je zaobišla susjedne destinacije. I tamo se bilježe stanoviti minusi, međutim, nipošto kao u Makarskoj koja, kao ljetovalište koje su Česi ranije obožavali, ove turiste sada može pozicionirati na začelje top 10 liste. Imajući na umu da Česi i dalje, ako već biraju Hrvatsku, sve više odlaze u manja mjesta na Rivijeri, dok gradove poput Trogira i Omiša iz nekog razloga ipak ne zaobilaze kao što to sve više čine s Makarskom.

Treće, mađarsko tržište je evidentno posvuda u porastu i to su odlične vijesti. Dok su u srpnju u Trogiru i Čiovu bili na trećem mjestu, a u Omišu na četvrtom, u Makarskoj su u prvih sedam mjeseci ostvarili lijepi broj noćenja koji ih smješta na šesto mjesto liste. U ukupnom udjelu u Makarskoj ipak ne ostvaruju impozantne brojke kao što je to, primjerice, u Trogiru ili Okrugu.

I ono što nas je najviše iznenadilo jest činjenica da je u svim ovim destinacijama BiH tržište van ljestvice top 10. Dakako da nije marginalno, no valja primijetiti da je na Čiovu u srpnju bilo više Danaca, Nizozemaca, Austrijanaca ili Britanaca nego li gostiju iz susjedne države. U Trogiru također nisu među top 10, a u Omišu su se smjestili na 11. mjesto.

Trogir
foto: Pexels

S druge strane, BiH tržište u Makarskoj neosporno je u velikoj ekspanziji, o čemu smo već pisali. U prvih sedam mjeseci ove godine bili su na drugom mjestu po broju noćenja i dolazaka, a u 2023. godini bili su najjače tržište po broju noćenja i dolazaka. Po tome možemo zaključiti kako je Makarska – uz brojne Poljake – definitivno BiH destinacija.

Nadalje, analiza će nam više reći pogledamo li dobne skupine koje posjećuju Makarsku i susjedne destinacije. U ovom segmentu brojke su nas ponešto iznenadile jer smo očekivali manji udio mlađe populacije u Makarskoj, iako je vidljiv pad. Naime, mladi u dobi od 18 do 24 godine u srpnju ostvarili su 11,5 posto noćenja (3 posto više nego lani), a u kolovozu, nekad “mjesecu mladih”, neznatno više, 12,5 posto.  Onih u dobi od 25 do 34 u srpnju je 14,2 posto, odnosno čak 7 posto manje nego prošle godine, dok su u kolovozu ostvarili 16,5 posto noćenja. Svaki peti gost u Makarskoj u srpnju spada u dobnu skupini 35 do 44 te su u plusu za 7 posto, a sličan je udio i u kolovozu (19,3 posto). Gosti u dobi od 45 do 54 godine ostvarili su 17 posto noćenja u srpnju i 16,3 posto u kolovozu. Onih do 64 godine je oko 8 posto i u srpnju i u kolovozu, dok je starijih od 65 godina 4 posto.

Ono što je zanimljivo jest da djeca u dobi od 0 do 18 godina čine 25 posto ukupne turističke populacije u srpnju i 23 posto u kolovozu, pa je iz svega za zaključiti kako je mladih sve manje, a sve više obitelji s djecom (roditelji od 35 do 44 godine). Dakle, uz poljsko tržište imamo iznimno jako BiH tržište i snažnu notu obiteljskog turizma, a kakav je odgovor na takvu strukturu od strane vladajućih prilika je za jednu posebnu temu.

No osim Makarske vidljivo je da djeca čine respektabilnu brojku i u drugim destinacijama. U Omišu koji se u svojoj strategiji opredijelio za obiteljski turizam skoro svaki treći turist je dijete u dobi od 0 do 17 godina, a 30-ak posto udjela čine i u noćenjima ostvarenim u TZ Okrug. U Trogiru su pak u srpnju ostvarili svega 19 posto noćenja.

Image by Katarzyna Tyl from Pixabay

Što se mladih tiče, a pritom govorimo o skupinama od 18 do 24 i od 25 do 34, najbrojniji su dakle ipak u – Makarskoj. Trogir je na drugom mjestu s 11,2 posto mladih od 18 do 24 i 13 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine, na Čiovu ove dvije dobne skupine čine 20 posto, a u Omišu čine i manji udio. Mladih do 24 godine tamo je svega 8 posto bilo u kolovozu, a 10 posto onih iz dobne kategorije iznad. Kao i u Makarskoj, najbrojniji su, s postotkom od oko 20 posto, turisti u dobi od 35 do 44 godine, ali ne i u Trogiru. Tamo je najviše onih godina od 45 do 54.

Sve u svemu, naša analiza pokazuje jasne specifičnosti makarskog turizma koje će, vjerujemo, nova direktorica TZ-a Makarska uzeti u obzir i u skladu s njima u narednim godinama raditi plan i program, držeći se i dalje jasne vodilje održivosti i odabranih selektivnih oblika turizma, ali isto tako uvažavajući gibanja tržišta. Koja, pogledamo li unatrag deset godina, tek manjim dijelom imaju veze s kozmetičkim promjenama u samoj destinaciji. Zbog svega toga, u najmanju je ruku pretenciozno govoriti o zaokretu čije efekte uostalom očito ne možemo vidjeti u odgovoru turista. Impresivne turističke brojke primarno su posljedica ranije stečene popularnosti destinacije nego li par manifestacija i ušminkavanja grada. Zanemariti činjenicu da je ista ta destinacija sve manje atraktivna tržištima koja biraju ljetovališta udaljena par desetaka kilometara od nas bilo bi s druge strane prilično – arogantno i nepromišljeno.
piše: Ivona Ćirak

- Oglas -