Nakon što je s 1. siječnja ove godine u Makarskoj uveden novi sustav odvajanja otpada, grad prolazi kroz razne “porođajne muke”, a trenutni postotak odvojenosti otpada je na 27 posto. Veći problem od samog postotka odvojenosti, koji će s godinama zasigurno rasti, jesu količine smeća koje se gomilaju oko kontejnera, povremene poteškoće s funkcioniranjem samih kontejnera, činjenica da čak 700 korisnika nije niti preuzelo svoje kartice, a sve nas to dovodi do pitanja kako će tek biti s 1. kolovoza. Istina, uveden je video nadzor, no komunalni redari su ove godine dobili i funkciju pomorskih redara, tako da zasigurno neće biti jednostavno pokrivati svu tu problematiku.
Što možemo očekivati? Pitanja smo potražili na otoku Krku, pioniru odvajanja otpada koji je ovaj sustav uveo još 2006. godine, dakle prije gotovo 20 godina. Kako nam je rekao Ivan Jurešić, direktor Eko otok Krk (Ponikve d.o.o.), na početku je postotak odvojenosti otpada iznosio svega 18 posto, dok se danas popeo na čak 60 posto.
– Od 2006. do 2014. smo imali sustav zajedničkih kontejnera na javnim lokacijama, na cca 1400 lokacija. Svi su bili otpključani i svima dostupni. Jako je bitno napomenuti da još od 2006. godine u svakoj općini, a ima ih sedam na otoku, funkcionira po jedno reciklažno dvorište na kojem je zaposlen čovjek i gdje ljudi donose ambalažni otpad, krupni otpad, zelenilo, problematični otpad… Točnije, sav onaj otpad koji se ne smije i ne može odložiti u kante za redovni kućni odvoz.
Smatrali smo od početka da je ovo bitna karika za pravilno funkcioniranje sustava jer jedino tako možemo govoriti o cjelovitom sustavu – dakle da znamo točno rješenje za sve vrste otpada. Osim toga, svako domaćinstvo ima pravo na jedan odvoz krupnog ili zeleneog otpada do 5m3 sa svoje adrese bez naknade, kazao nam je Jurešić.
Koja je dinamika i način prikupljanja PET i papirne ambalaže, odnosno miješanog otpada i kakav je sustav naplate? Također nas zanima odvozi li se i organski otpad.
– Od 2014. postepeno uvodimo sustav od vrata do vrata i danas je on na većem djelu otoka u funkciji. U staroj gradsloj jezgri gdje nema mogućnosti odvoza od vrata do vrata, kao i turističke sezone i velikog broja turista i vikendaša, smatrali smo potrebnim da ostavimo nekoliko setova na javnim površinama. Njih na otoku sada ima oko 60 u sustavu od vrata do vrata postoji zimski i ljetni režim odvoza, kaže nam naš sugovornik.
Tako se bio otpad u lipnju odvozi čak 10 puta mjesečno, miješani jednom tjedno, papir i karton jednom tjedno, a staklo jednom mjesečno. U srpnju se miješani otpad odvozi triput tjedno, miješani jednom tjedno, PET također jednom tjedno, a papir i staklo dvaput mjesečno.
S javnih površina odvoz je pak češći i usklađuje se s trenutnim potrebama.
Je li grad Krk na početku imao problema zbog činjenice da građani nisu u dovoljnom mjeri poštivali pravila i na koji je način to riješeno?
– S obzirom da su kontejneri bili otključani, nije bilo većih problema, ali je postotak odvajanja bio manji. On je lagano rastao sa godinama; cijelo vrijeme aktivno smo radili na edukaciji i “nagovaranju” naših korisnika da postoji zakonska obveza odvajanja otpada, odgovara direktor Eko otok Krka.
Zanimalo nas je i je li bilo potrebe za uvođenjem video nadzora.
– Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom dužni smo provoditi evidenciju korištenja spremnika i tako vršiti naplatu, što znači da svaki korisnik mora imati svoje individualne kante. Za korištenje zajedničkih spremnika dijelimo korsisnicima kartice i naplata miješanog komunalnog otpada ide prema stvarnom korištenju.
Video nadzor je ključan jer su korisnici skloni izigravati sustav i ostavljati otpad pored kanti radi izbjegavanja plaćanja. To je velika borba komunalnih redara koja je prečesto neuspješna, jer je gotovo nemoguće pogotovo tijekom ljeta osigurati tako dobar nadzor.
Ovaj problem nas zapravo treba zapitati da li smo ispravno odlučili kada smo zakonski propisali zaključavanje kontejnera i naplatu prema pražnjenju koje mora biti digitalno dokazano, tim više što mnoge europske zemlje, ekonomijom jače od nas nemaju tako rigorozni sustav naplate. Tamo se naplata bazira na pretpostavljenom broju odvoza kojesvaki korisnik mora platiti tijekom godine. Naravno da je to problematika priobalja i otoka gdje postoji velika sezonalnost, dok to nije toliko izraženo u sredinama sa uglavnom jednakim brojem stanovnika i ljeti i zimi, za kraj će naš sugovornik.
Ivona Ćirak /foto: Ponikve Krk
