Ponedjeljak, 20 svibnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOZašto Makarska još uvijek nema plan koji bi zaustavio betonizaciju? Evo što...

Zašto Makarska još uvijek nema plan koji bi zaustavio betonizaciju? Evo što na to kaže resorno ministarstvo

Članak objavljen na portalu Telegram, u sklopu serijala o devastaciji jadranske obale novinarke Silvane Menđušić, još je jednom u nacionalnom prostoru otvorio pitanje masakriranja javnog prostora, a Makarsku stavio na čelo sredina koje su napravile urbanistički harakiri. Ono što je školski primjer u Hrvatskoj nama je, međutim, jako dobro poznato, a pitanja koje se nameću su: ima li tom kaosu kraja i ima li nade za Makarsku.

Jedini odgovor na to pitanje dat će izmjene Prostornog plana. Odluku o hitnom donošenju ovog plana Zoran Paunović je na Gradskom vijeću donio odmah po stupanju na dužnost, u srpnju 2021. godine. Godinu dana poslije, arhitektonski studio “Urbi&archi” osnovan u kolovozu 2021.godine donosi konačni prijedlog koji ide na javni uvid, a iako su na javnom izlaganju i izrađivač i naručitelj, Grad, branili ideju da kategorija višestambenih zgrada ne smije biti brisana, naposljetku uvažavaju primjedbe i stavlja se potpuni veto na gradnju stambenjaka. Ovakva je odluka radosno pozdravljena u javnosti. Međutim, od tada do danas, 14 mjeseci nakon, izmjene se nisu našle pred vijećnicima, a budući je nedavno završen javni uvid na izmjene plana koje su morale biti ponovljene, pitanje je kad će biti.

Ne zbog toga što je problem sazvati sjednicu Vijeća nego jer je potrebno dobiti zeleno svjetlo resornog ministarstva. A Grad Makarska je još u veljači dobio odbijenicu i upute kako ispraviti greške. Rješenje Ministarstva tražili smo u nekoliko navrata od Grada Makarska, sve od travnja naovamo. U lipnju nam je napokon obećan uvid, ne i sam dokument, a termin za uvid dobili smo – tek 3.kolovoza.

Dakle, Ministarstvo svoj negativni odgovor započinje zaključkom kako uvidom u prijedlog plana zaključuju da većinu primjedbi Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije nisu uvažili s objašnjenjem kako se radi o neosnovanim primjedbama. U startu se pozivaju na zakon i obvezu da izmjene, bile ciljane ili “neciljane”, svejedno moraju biti usklađene s planom višeg reda.

No kada već to nije učinjeno, sugeriraju kako je barem trebalo definirati prostorni obuhvat. To je sve učinjeno naknadno, a rezultat je bio predstavljen nedavno, na javnom izlaganju. Također ističu kako se nisu smjele dirati zone van građevinskog naselja, a i to je naknadno popravljeno.

– Uz to izvršeno je potpuno restruktuiranje članaka važećih odredbi za provedbu, većina njih se mijenja (198 članaka) te su se promjenom naslova pojavile dodatne nejasnoće, a brisanjem pojedinih članaka izgubili su se nazivi i podaci o građevinskim područjima, navode te predlažu drugu, bržu mogućnost, a to je izmjena odluke i definiranje obuhvata.

No dodaju kako je svakako nužno što prije pokrenuti nove izmjene kako bi se plan uskladio sa županijskim. Kompleksne izmjene najavio je i gradonačelnik, kazavši nedavno kako će nakon usvajanja ovih “interventnih” mjera koje su davno izgubile obilježje interventnosti ići na – pravi plan. Što pod tim podrazumijevaju i što od novog plana očekuju, nije posve jasno, osim što postoji obveza usklađivanja sa županijskim planom.

Inače, izrađivač plana Gorana Barbarić na nedavnom je javnom izlaganju sama rekla kako pozitivno mišljenje od Županije ne očekuju ni ovaj put, no da se onome od Ministarstva nadaju jer su, kako je rekla, postupili kako im je naloženo.

No kad možemo očekivati usvajanje ovog plana, ni ona ni gradonačelnik nisu odgovorili, s riječima kako sve ovisi o stavu Ministarstva.

Kako bilo, uskoro bi se trebalo znati koje su primjedbe usvojene, a koje ne, i konačni prijedlog onda opet ide Županiji i Ministarstvu. Hoće li opet biti vrludanja ili će ovaj put ići brže, bez zapinjanja, trebalo bi se znati kroz par mjeseci.

Međutim, čak i kada se usvoji novi plan, svi koji do tada predaju po važećem planu, po njemu će moći i graditi. Do tada, grad nastavlja rasti, komunalni doprinos će pristizati i puniti gradski proračun, a kad stvari već stoje tako, nadajmo se da će se iz tog “fonda” više i ulagati u komunalnu infrastrukturu, posebno u prometnice i javne površine poput trgova i igrališta, što se u posljednjih godinu i pol radilo u vrlo malom obimu.

Nadati se da će nekretninski biznis u Makarskoj posustati ako mu se prostornim planiranjem ne stane u kraj je, međutim, iluzorno.

Ivona Ćirak/ foto MD

 

- Oglas -