Iz Turističke zajednice grada Makarska dobili smo statistiku za 2025. godinu koja je završila s plusom. Ukupno je ostvareno 1,78 milijuna noćenja kojih je bilo za 2,4 posto više nego prošle godine. Ujedno je ostvareno 3,8 posto više dolazaka nego u 2024. godini. Iako su neka obilježja sastavni dio makarskog turizma koja teško ili nikako odolijevaju drastičnijim zaokretima (niti ne trebaju!), ipak se mogu pratiti blage promjene na lokalnoj turističkoj karti.
Kad govorimo o obilježjima koja su na neki način ugrađena u makarski turizam, to je svakako prevlast obiteljskog smještaja nad hotelskim. Privatni smještaj čini 53 posto ukupnog kolača, a s obzirom na procjene makarskog TZ-a da na dva ležaja ide i jedan neprijavljeni, u stvarnosti se radi i o većoj dominaciji. Ipak, hoteli bilježe porast od skoro 7 posto u noćenjima.
Drugo obilježje svih ljetnih destinacija jest činjenica da se velika glavnina turističkog prometa odvije u dva ljetna mjeseca. Pogledali smo statistiku za srpanj i kolovoz i kada se ta brojka stavi u kontekst 1,78 milijuna noćenja, dođemo do zaključka da se 56 posto noćenja ostvari u *špici”. Na jučerašnjem nastupu na HRT-u ministar turizma Tonći Glavina kazao je kako su nekad dva mjeseca u Hrvatskoj činila udio od 70 posto, dok je danas palo na 50 posto.
Makarska je u tom kontekstu negdje iznad prosjeka, no vjerojatno ne u odnosu na Dalmaciju. Također treba dodati da je 25 posto ostvareno u prvih šest mjeseci, pa je za zaključiti da je u posljednja četiri mjeseca 2025. godine ostvareno skoro 20 posto noćenja, što je lijep rezultat.
Što se strukture tiče, poredak je manje-više sličan posljednjih godina, točnije, nakon pandemije, uz konstantni porast brojki s ukrajinskog tržišta. Na prvom su mjestu Poljaci koji bilježe stalni plus (5,2 posto u odnosu na 2024.), a na drugom BiH tržište. Na trećem je njemačko tržište koje je ipak u blagom porastu (skoro 2 posto), dok Ukrajinci bilježe plus od goovo 35 posto na godišnjoj razini. Među top su svakako i domaći gosti koji bilježe lagani minus od 5 posto.
Zanimljivo je pogledati udjele turista u ukupnoj brojci. Najbrojniji su turisti iz BiH s gotovo 17 posto, potom Poljaci s 11,4 posto, a slijede Nijemci s gotovo 11 posto. Svaki desti gost je Hrvat, a što se Ukrajinaca tiče, oni čine nešto više od 5 posto, što govori u prilog dugom boravku.
Što se ostalih država tiče, bilježi se pad od 10 posto s mađarskog tržišta, dok su minusi sa slovačkog, češkog i norveškog podulji trend. Manje je i Slovenaca nego u 2024. godini, međutim, plus je vidljiv s austrijskog (4,5 posto) te britanskog tržišta (9,4 posto).
Glede vrste smještaja, već smo istaknuli odnos hotelskog i privatnog smještaja, no zanimljivo je dodati da se veliki minus bilježi u hostelima, B&B smještaju te pansionima – čak 37 posto u noćenjima.
Ivona Ćirak /foto M.D.
