Današnje okupljanje predstavnika Splitsko-dalmatinske županije i Grada Makarske u zgradi srednje škole na Dugišu, gdje su nedavno započeti radovi na energetskoj obnovi, proglašeno je povijesnim danom. Naime, zgrada bi kroz 13 mjeseci trebala dobiti novo lice, s čime će makarski srednjoškolci konačno, s velikim zakašnjenjem, dobiti objekt primjeren 21. stoljeću.
Međutim, uz arhitekturu same zgrade i energetsku revoluciju već godinama se provlači pitanje kurikuluma. Programi se nisu mijenjali godinama, pa sve više učenika odlazi u srednju školu ne samo u Split nego i Omiš. Iako Makarskoj gravitiraju i gradovi iz susjedne županije, i dalje je riječ o zanemarivim brojkama. Pitanje uvođenja novih usmjerenja nije samo pitanje politike škole nego i resornog Ministarstva, kao i Županije koja je osnivač i koja, na kraju krajeva, treba biti spremna uložiti u opremanje nekih novih kabineta.
Ravnatelji obiju škola dali su svoje viđenje o mogućnostima uvođenja novih smjerova, ali i poteškoćama koje ih koče koliko god imali dobre ideje i volju da nešto promijene.
Eevelin Bulić, ravnateljica Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića, naglasila je da nemaju prostorne uvjete za nove smjerove.
– No u dogledno vrijeme, ako se škola dogradila – da, uveli bismo nešto novo, interesantnije i privlačnije, rekla je Bulić. Nije precizirala o kojim bi se smjerovima radilo, no složila se da bi trebali biti u duhu intenzivnih tehnoloških promjena.
Ravnatelj Srednje strukovne škole Željko Matić kao prvi problem istaknuo je demografsku sliku koja je, kako kaže, demotivirajuća. Godišnje se radi o generaciji od 180 do 200 djece, od čega svaki deseti odlazi van Makarske. Po programu moraju imati 6 do 7 učenika, a nakon što se ispuni obveza da 40 posto čini gimnazijski program, ostaje svega 4 do 5 odjeljenja za strukovna zvanja.
– Nova zvanja ovoj regiji definitivno jesu potrebna, ali je problem kako to realizirati s obzirom na to da se ne može staviti samo 5 djece u jedan odjel, dok je neka zvanja teško iskombinirati. No sve i da je demografska slika bolja te da se nađe način za uvesti nove smjerove, ostaje pitanje opremanja prostora. Ne možete više samo stajati pred pločom i govoriti, a za svaki kabinet treba 150 do 200 tisuća eura. Osim toga, nema ni prostora za uvođenje specijaliziranih kabineta. Tako da potreba apsolutno postoji, no nije lako u smislu da kažemo “uvest ćemo nešto novo” i samo krenemo u to, objasnio je Matić.
Gradonačelnik Zoran Paunović naglasio je kako Grad radi koliko god može kako bi osuvremenio osnovno školstvo u ustanovama gdje je osnivač, dodajući kako je u srednjim školama osnivač Županija.
– Ako bih govorio iz pozicije gradonačelnika, a ne osnivača budući to nismo, mogu reći da je uvijek važno imati kvalitetan gimnazijski program. Nekad smo imali snažnu ekonomsku školu, a sad, iskreno, ne znam kakva je situacija. No definitivno mogu reći da bi se trebali strukovno ojačati. Interes za strukovnim zvanjima je u porastu. Potrebni su nam kvalitetni konobari koji govore nekoliko stranih jezika i kuhari koji će znati autohtona jela gostima plasirati na suvremen način. Konobarska struka je nažalost obezvrijeđena, što treba mijenjati.
Tu je i novi dio koji se tiče IT-a i umjetne inteligencije. U budućnosti će po tom pitanju trebati velike prilagodbe, ne nužno po osnovi struke nego će postati osnova svima. Umjetna inteligencija unosi ogromne promjene u sve poslove i o tome treba voditi računa, rekao je Paunović.
Sve u svemu, očito je riječ o temi koja iziskuje političku odluku na svim razinama i koju ravnatelji mogu priželjkivati, no ne i samostalno realizirati. Dobar primjer je i pitanje zgrade srednje škole. Prije nekoliko je godina nabavka klima predstavljala problem, a lani je polemika oko uređenja fizerskog kabineta vrijedna svega 6 tisuća eura vođena čak i na županijskoj skupštini. Postavlja se pitanje kako bi se “puhalo u isti rog” oko nekih strukturnih promjena kad zapinje na banalnim mini-projektima, no sva su ta pitanja, barem danas, prilikom obilaska i zajedničkog fotografiranja, izgubila težinu. Svi će se složiti da je obnova zgrade opipljiv uspjeh, no modernizacija smjerova i prilagodba ostaje otvoreno, esencijalno pitanje.
Ivona Ćirak /foto Ozren Franić
