Prije nekoliko je godina “standardni” makarski proračun sadržavao niz stavki koje bi se, iz ovih ili onih razloga, prebacivali u naredne godine. Neki su projekti i zajednički raznim vlastima, poput Trga pape Ivana Pavla II., šetnice prema Krvavici, Kulturnog centra, dogradnji osnovnih škola ili pak dogradnja vrtića. Dobar dio tih projekata zadržao se unatoč promjeni vlasti jer je postojao politički konsenzus. Oko dogradnje škola konsenzus nije niti potreban jer se radi o državnoj politici koja obvezuje gradove da do 2027. godine osiguraju uvjete za jednosmjenski rad. Taj dio nije niti sporan, premda su ove stavke, zbog niza potrebnih predradnji, na redu tek u 2027. godini, kao i izgradnja školske sportske dvorane na Zelenki. Za školu na Zelenki i dvoranu kroz dvije se godine, 2027. i 2028. planira ukupno pet milijuna eura, a za dogradnju Stjepana Ivičevića 5,5 milijuna kroz dvije godine. Sudeći po projekcijama proračuna, završetak se očekuje 2028. godine.
No što je s drugim projektima koji se godinama olako “sele” iz jedne godine u drugu? Trg pape Ivana Pavla II. dobio je nula eura za naredne tri godine. Izuzetak je 90 tisuća eura za natječajnu dokumentaciju, no onda se u narednim godinama nije uvrstilo baš ništa. Možda postoji objašnjenje za ovo, međutim, činjenica je da se trg na Zelenki ne spominje. Nijedan euro ne dobiva ni šetnica prema Krvavici koja je ocijenjena važnim infrastrukturnim projektom i od strane vlasti Jure Brkana i od strane Zorana Paunovića. Paunović se rano pohvalio realizacijom projekta da bi kasnije planove usmjerio na – Osejavu. Upravo šetnica na Osejavi je “highlight” kapitalnih projekata Paunovićeve vlasti te je za nju namijenjena najveća stavka (izuzme li se nastavak Peškere) od 2,7 milijuna eura u 2026. godini.
Kulturni dom se više niti ne spominje, kao ni adaptacija Merkura 5 ili Industromontaže, gradskih prostora koji se očito ne namjeravaju u dogledno vrijeme staviti u funkciju. Izbačena je i Kuća Sunca, no uvršten je Centar za djecu s posebnim potrebama. U narednoj se godini u ovaj prostor na Ratcu (bivša crkva Kraljice mira, op.a.) namjerava uložiti čak 850 tisuća eura. Planirala je gradska vlast radove i u tekućoj godini, no ova je stavka “rebalansirana” pa je umjesto 150 tisuća eura pala na 18 tisuća.
Od većih projekata tu je uređenje arheoparka na Svetom Petru. Planira se uložiti 270 tisuća eura u rekonstrukciju i sanaciju Sv. Petra koja po svoj prilici podrazumijeva i tematsku šetnicu “Čovik i pas”. U proračunu su izdvojeni novci i za Villu Irenu, dugotrajni projekt s kojim se odugovlači od 2020. godine, kao i za sanaciju travnjaka na Gradskom sportskom centru. Oko 300 tisuća eura iznosi stavka za gradska parkirališta, no nije pojašnjeno o kojim se lokacijama radi. Općenito nije poznato kako u nekoj bližoj budućnosti ova vlast misli riješiti pitanje parkinga i gradskih garaža.
Dječje igralište na Dugišu i park kod policije trebali bi imati više sreće u idućoj godini. Ovo su stavke koje su planirane još za 2025. godinu, no nije se započelo s realizacijom. Od cesti je u planu Put Volicije, također stara priča, kao i završetak radova na Kotiškoj teških 800 tisuća eura. Ulica don Mihovila Pavlinovića u planu je tek 2027. godine, kao i završetak sanacije mosta kod Vatrogasnog koji je u jako lošem stanju.
Za oko nam je zapela i visoka stavka ulaganja u visoko školstvo. Grad Makarska već godinama izdvaja oko 55 tisuća eura za Studij hotelijerstva i gastronomije, pa toliki iznos planira i u 2026. godini. Međutim, u projekciji proračuna za 2027. ova stavka raste deset puta, na pola milujuna eura, a u 2028. godini penje se na milijun eura. Po svemu sudeći radi se o najavljenom kampusu o kojem je gradonačelnik Zoran Paunović govorio na svečanoj sjednici povodom Dana grada Makarske.
Što se tiče ulaganja u obrazovanje, školstvo i predškolski odgoj, te zdravstvo, cifre su jednake ili u porastu, a rastu izdvajanja i za kulturu. Primjerice, dogodine je u planu za Božićni grad izdvojiti 100 tisuća eura umjesto 60 tisuća, a i stavka Kulturne zime raste sa 70 tisuća na 100 tisuća eura.
Inače, ukupni proračun za 2026. godinu se procjenjuje na 45,4 milijuna eura. Još uvijek sadrži solidan iznos od komunalnog doprinosa, no projekcije proračuna za 2027. i 2028. pokazuju kako će se dugo željena zabrana višestambene izgradnje odraziti na gradski budžet. Ova vlast očekuje da će 2027. godine gradski proračun, naime, iznositi 34,6 milijuna eura, dakle 10 milijuna manje. Međutim, drastično poskupljenje komunalne naknade kao i povećanje poreza popravit će gradsku blagajnu. Očekuje se priljev od komunalne naknade od 3,5 do 3,6 milijuna eura godišnje.
Suma sumarum, 2026. godina još uvijek je ambiciozna godina glede očekivanih prihoda. No što se tiče plana ulaganja, vidi se veliki odmak u odnosu na početak mandata. Jasno je da je Paunović raskrstio s nekim “vječnim” projektima koje je ocijenio nerealnim ili drži da su još uvijek na dugom štapu, poput Kulturnog centra ili Kuće Sunca, no nije jasno zašto je za sada stavljan ad acta Trg pape Ivana Pavla II., pogotovo kad se zna da je ova vlast otkupila zemljište za objedinjeni javni prostor.
S druge je strane naglasak stavljen na neke nove projekte, pri čemu je na prvom mjestu izgradnja šetnice na Osejavi. Od protekle godine šetnica je u samom vrhu kapitalnih projekata Paunovićeve vladavine, a činjenica je da se javnost za nju nije imala kad pripremiti. Ideja o uvođenju infrastrukture u divlji park i unošenje elemenata urbanog parka javnosti nije posve jasna, a u tome nije pomogla ni nejasna dokumentacija zbog koje se mora ponavljati postupak javne nabave. Od noviteta ove vlasti tu su i šetnice po Svetom Petru, radilo se o šetnici od hotela Miramare do spomenika Sv. Petru, ili pak u kampanji predstavljenoj tematskoj stazi “Čovik i pas”.
Istuna, svi su ovi projekti financijski realni, posebno kad se zna da se za šetnicu na Osejavi dobiva oko milijun eura iz fondova. Štoviše, s obzirom da je Paunović na sjednici povodom Dana grada najavio veliki investicijski ciklus, od proračuna za 2026. godinu, zajedno s projekcijama za 2027. i 2028., očekivalo se i više. No s druge strane, možda je poštenije postaviti realan okvir nego se razbacivati s idejama i projektima koje neće imati tko realizirati. Pitanje je samo jesu li prioriteti dobro isplanirani.
Ivona Ćirak/ foto: MD
