Subota, 18 svibnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOSERIJAL Goran Juričić o estetici šetnica: Unificiranje je smrtna zamka u arhitekturi...

SERIJAL Goran Juričić o estetici šetnica: Unificiranje je smrtna zamka u arhitekturi i urbanizmu

Prije neka tri tjedna otvorili smo serijal o estetici šetnica, plažnog pojasa koji je u Makarskoj ove godine kao tema “načet” uklanjanjem nadstrešnica s jednog poteza, onog od Veslačkog kluba pa do plavog tobogana. Prvi razgovor vodili smo s Dašom Gazde, predsjednicom Društva arhitekata Split koja je izrazila stav da na potezu plaže nije dobro previše normirati niti inzistirati na pretjeranom unificiranju.

Iako smo temu željeli nastaviti komentarima od strane institucija, poput Grada Makarska ili Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, i jedni i drugi pozvali su se na primjenu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je tek ispred nas te nisu željeli ulaziti u ovu problematiku koja je očito nedorečen, sklizak i nepoznat teren. Premda su plaže naš glavni resurs, svih ovih 30-ak godina od osamostaljenja Hrvatske upravo u tom dijelu svjedočimo najvećem estetskom kaosu i još gore, nepovratnoj devastaciji.

Stoga smo se ponovno obratili arhitektima, koji ipak imaju veću slobodu, ali i stručni kredibilitet da izraze svoj stav. Goran Juričić, makarski arhitekt angažiran na dosta javnih projekata poput uređenja Kalalarge ili sad dijela rive do lukobrana, poput Daše Gazde nije za pretjerano normiranje. Štoviše, izričito je protiv nametanja jednoobraznog izgleda urbane opreme.

– Unificiranje nije dobro, jer arhitektura i urbanizam i obilježava sloboda umjetničkog i arhitektonskog izričaja, kombinirano s drugim faktorima koje treba respektirati. Sama urbana oprema i njezin izgled su zapravo zamka s kojom se brzo uđe u problem. Kao dokaz, dovoljno je pogledati splitsku rivu i raster tzv. vješala koji prije svega izgledaju ružno, a kao drugo, uopće nisu funkcionalni. Naime, te nadstrešnice niti ne štite od sunca, tako da ne ispunjavaju niti samu funkciju.

Važno je imati bogatstvo različitosti, a estetika nije u koliziji s bogatstvom različitosti niti ju priječi. Kako sam rekao, ono što je važno jest zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterije, a multipliciranje istih tendi i suncobrana je posve neprimjereno, komentirao je Juričić. Na naše pitanje isključuje li staru gradsku jezgru i drži li da bi ona ipak trebala biti unificirana, odvraća kako ni tu čak nije za unificiranje.

– Sve ima svoje zakonitosti. Ono što funkcionira na rivi, možda ne funkcionira na Kačiću. Osim toga, dvostrešne tende u kafiću s manje stolova i u restoranima gdje se poslužuju jastozi ne funkcioniraju jednako. Važno je znati da sve polazi od funkcije, iz funkcije se rađa estetika. Stoga držim da nije dobro koristiti neke estetske kriterije jer to negdje na svijetu dobro izgleda. Osim toga, kad govorite o tendama i uopće urbanoj opremi, dobro se prisjetiti da su nekad, u 30-tima prošlog stoljeća, brojne tende u Makarskoj bile upravo prugaste, veli makarski arhitekt.

Što se same plaže tiče, drži da sve polazi od sadržaja i da se tomu treba prilagoditi. Također, ističe kako sve treba staviti u kontekst, kako naslijeđenog likovnog koda podneblja, tako i mikroklime.

– Nekad se promocirala ideja bijelih fasada u Dalmaciji, ali ni to nije ispravno. Bijele fasade su primjerice na Santoriniju, ali ne i kod nas. S druge strane, što se boja tiče, same boje nisu problem nego njihova zasićenost. Tzv. drečave boje dobro izgledaju u Nizozemskoj, ali kod nas u načelu prolaze pastelne boje. Naprosto se nešto ne uklapa u povijesno naslijeđe niti likovni kod.Kad govorimo o klimi, kod izbora urbane opreme treba voditi računa o tomu da, osim sunca, imamo problem kiše koja kod nas ne pada ravno, nego u koso, pa dvostrešne tende kod restorana mogu predstavljati problem, kazao je Juričić.

Piše Ivona Ćirak, foto: MD

- Oglas -