Jučer je, u punoj dvorani Arte, predstavljena Studija turističkih nosivih kapaciteta koja je egzaktno i nedvojbeno potvrdila ono čemu posljednjih godina svjedočimo – Makarska je u turističkoj sezoni pred pucanjem. Ako se crni scenarij neće dogoditi kroz narednih pet godina, nema sumnje da nas nakon tog perioda, bez promjene kursa, kako je rekao Neven Ivandić iz Instituta za turizam koji je godinu dana radio na ovom dokumentu, neće dočekati pad destinacije na tržištu, lošija iskorištenost turističkih kapaciteta, i porast nezadovoljstva lokalnog stanovništva.
– Mi nećemo s ovim dokumentom reći: ne, Makarska ne smije imati više od 10 tisuća turista, i nijednog više. Ovaj dokument je vodič prema održivom razvoju koji će sagledati što se događa iz perspektive turista, domaćeg čovjeka i očuvanja prirode i prostora, rekao je Ivandić u samom početku.
Koja su rješenja i što bi značila primjena održivog turizma navest ćemo u nastavku, no prije svega ćemo prenijeti podatke koji potvrđuju da Makarska ovako dalje ne može, a pod “ovako” se prije svega misli na bujajuću stanogradnju koja je korijen svih ostalih problema.
U četiri mjeseca realizira se 80 posto svih noćenja, a preko 60 posto u samo dva mjeseca.
– S aspekta upravljanja upravljanja resursima to nije efikasno, ali Makarani su zadovoljni kao stanovnici. Drugim riječima, kratko, a intenzivno, a poslije ćemo uživati u onome što nam daje destinacija. Pitanje je je li to s aspekta svih dionika i optimalno, kazao je Ivandić.
Da su Makarani sezonalnim karakterom zadovoljni, pokazuje podatak od čak 75 posto stanovnika kojima to odgovara. Istraživanje je provedeno na uzorku od skoro 400 stanovnika i ukazuje na to veliko vršno opterećenje u dva mjeseca većini paše.
Nije ni čudno jer 65 posto stanovnika živi ili samo od turizma ili i od turizma. Cijela četvrtina živi isključivo od turizma.
Generalno su zadovoljni i turisti među kojima je zadnje objavljeno istraživanje rađeno za 2019. godinu. Na osnovu ovoga bi se reklo – situacija je idealna.
Međutim, put prema crnom scenariju se događa brže nego što mislimo. Prvi loši pokazatelj je činjenica da je 2021. zabilježen pad broja stanovnika za 3 posto, a daleko je veći pad, kako je objasnio Ivandić, mlađe i srednje populacije nego starijeg stanovništva.
Problem iz kojega proizlaze brojni drugi jer “jede” prostor, infrastrukturu i kvalitetu življenja lokalnih ljudi i boravka turista u sezoni jest – nekomercijalni smještaj.
– Problem nije u privatnom smještaju nego je problem veliki pritisak na resurse s kućama i stanovima za odmor. Mi smo sagledali komunalne naknade, porez na vikendice i došli smo do 8,6 tisuća postelja koje se ne vide u evisitoru, i još 2,3 tisuće koje su u nekom zrakopraznom prostoru. Makarska je danas na 2,6 turista po stanovniku u vrhu sezone, no ne zaboravimo da je na tu brojku još 11 tisuća jednodnevnih posjetitelja. Dolazimo do 44, 45 tisuća na 13 tisuća ljudi. Pitanje je je li to održivo dugoročno i kako ćemo odgovoriti na ono što se događa, upozorio je Ivandić.
Iako je već to loše i prekomjerno, crnim brojkama nije kraj. Radeći studiju, prepoznali su kolika je mogućnost izgradnje na neizgrađenim dijelovima, uz postojeće odredbe Prostornog plana. Iznose čak 10 tisuća novih jedinica!
– Uz korekcije koje ste napravili novim planom može se smanjiti za 30, 40 posto, ali pritisak je još uvijek golem. S druge strane, može se dogoditi pretvaranje izgrađenih objekata u nove objekte, i tu je dodatni veliki prostor rasta smještajnog kapaciteta koji će najvećim dijelom završiti u nekomercijalnom smještaju, pojasnio je autor studije.
I dok se po Prostornom planu komotno može graditi još 10-ak tisuća jedinica, u ovom trenutku imamo još jednu enigmu – po podacima Vodovoda ima preko 1000 stanova koji nisu potrošili nijednu kap vode! Izgrađeni su, prodani, nisu korišteni…
– Što ako se u 2024. godini počnu koristiti, kakav će to dodatni pritisak biti?, upitao je Ivandić.
Uz činjenicu da je od 2017. do 2021. godine površina izgrađenih stanova povećana za 2,2 puta, imamo još jedan izvjesni, i u načelu pozitivan scenarij za Hrvatsku, kako je rekao autor studije. Hrvatska tek kreće na tržište kao zemlja s izvanrednim komparativnim prednostima. Sve to može još više ubrzati rast…
Uz činjenicu da je njezina najveća rak rana pretjerana turistička izgrađenost, Makarsku muči još nekoliko crvenih alarma koji svijetle već sada, bez tih novih i vjerojatnih stanova.
Sustav opskrbe vodom je prema podacima, naime, već dosegnuo svoj plafon, a sustav odvodnje također. Promet u mirovanju i kretanju je kritičan, te je iskorištenost na preko 90 posto. Raspoloživost plažnog prostora je sramotna; iznosi 1,5 kvadrat po turistu, a standard propisuje 5 metara kvadratnih.
– Kako sam rekao, za pet godina se neće ništa posebno dogoditi, ide tanker po svojoj putanji. Hrvatska će i dalje biti predmetom porasta turističke potražnje, Hrvatska je i u ovoj godini imala rast noćenja unatoč iznadprosječnom rastu cijena. Hrvatska postaje destinacijom odabira, ne prvog, ali među prvima u EU.
No s ovakvim trendom možemo očekivati i pad iskorištenosti. U 2022. je u 10 dana najvećeg pritiska bilo 80 posto smještajnih kapaciteta iskorišteno, sigurno ima sive ekonomije, ali ima i praznih apartmana. Ovaj rast potražnje dovest će i do povećanja stupnja iritacije domaćeg stanovnika turizmom, istaknuo je Ivandić.
Koja su rješenja?
Treba uspostaviti sustav praćenja i vođenja, od praćenja broja turista, stanova, preko praćenja buke i svjetlosnog zagađenja pa do praćenaj fizičkog prometa. Da eVisitor nije sam po sebi relevantan, pokazuje i činjenica da se od 8600 ležaja u nekomercijalnom smještaju na 5. kolovoza prijavi svega 1000. Dakako, nužno je pratiti i bilo lokalnog stanovništva.
Što se tiče usmjeravanja prema održivom turizmu, treba napraviti akcijski plan, što je gradska vlast unijela u strateške dokumente. Što se tiče ključnih problema, stvar je jasna.
Prekomjernu izgradnju može zaustaviti samo prostorno planska dokumentacija, na infrastrukturi treba raditi, a turistički proizvod destinacije treba oplemeniti. Time bi se riješili skromni plani resursi. Kako je kazao Ivandić, turistima treba nuditi nešto drugo osim plaže, sezonu pokušati razvući, a same plaže proširivati. Pojasnio je kako ne misli na nasipanje nego širenje prema gore.
Nakon predstavljanja studije građani su imali priliku postaviti pitanja Nevenu Ivandiću koji je strpljivo i sadržajno odgovarao, a uvodnu je riječ održao gradonačelnik Zoran Paunović koji je govorio o viziji ove gradske uprave koja je izradu studije, obvezne po novom Zakonu o turizmu za 100-tinjak jedinica lokalne samouprave, naručila prije godinu dana. Paunović je iznio i nekakve projekte kojima ćemo se baviti u posebnim temama.
Ivona Ćirak / foto: MD, Grad Makarska
