Projekt nove makarske rive napravio je jedan mali, ali opipljiv korak prema realizaciji. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odlučilo je da za rekonstrukciju i dogradnju rive nije potrebno provesti cjelovitu procjenu utjecaja na okoliš, kao ni glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Riječ je tek o jednoj od administrativnih faza u pripremi projekta koji bi, prema dostupnim planovima, trebao biti dovršen do 2032. godine. Međutim, njegovo aktualiziranje kroz odluku Ministarstva kojom se skraćuje ionako dugotrajni postupak otvorilo je ovu temu u javnosti.
Planirani zahvat, naime, nije ograničen na zamjenu kamenih ploča, postavljanje urbane opreme i sadnju zelenila. Projekt, kako smo ranije pisali, uključuje novi trajektni gat, gradski svjetionik na Velikom mulu, uklanjanje postojeće benzinske postaje i gradnju zamjenskog objekta, rekonstrukciju spremnika za gorivo, novu rasvjetu, nadstrešnice, infrastrukturne priključke i druge sadržaje. Prema idejnom rješenju, riva bi trebala postati veliki mediteranski vrt i prostor namijenjen prvenstveno pješacima, druženju, ugostiteljskim sadržajima i turističkoj ponudi. No jedno od najvažnijih pitanja koje tišti javnost je buduća regulacija prometa.
Prema ranije predstavljenom rješenju, prometovanje rivom bilo bi dopušteno izvan ljetnih mjeseci, dok bi se tijekom glavne sezone njezin središnji dio zatvarao za automobile. Takva bi promjena utjecala na stanare, dostavu, taksiste, obrtnike, ugostitelje, pristup luci, parkiranje i promet u cijelom gradskom središtu. Zbog toga bi prije realizacije projekta javnosti trebalo predstaviti prometnu studiju s odgovorima na pitanja kamo bi se promet preusmjeravao, koliko bi se parkirališnih mjesta izgubilo, na kojim bi se lokacijama ona nadomjestila te kako bi se spriječilo dodatno opterećenje okolnih ulica.
U javnosti se ranije više puta govorilo da bi izgradnja garaže na Peškeri trebala biti jedan od preduvjeta za zatvaranje prometa na rivi. Na to je upozorio i autor projekta Marko Murtić iz EMUR studija, koji je u intervjuu za naš portal 2022. godine rekao da bi gradnja garaža na Peškeri i uređenje rive u najmanju ruku trebali napredovati paralelno. U međuvremenu je realizacija garaže na Peškeri postala neizvjesna (ako ne i blokirana!), dok projekt rive nastavlja prolaziti kroz administrativne postupke. Zbog toga se ponovno otvara pitanje alternativnog rješenja za promet u mirovanju i način na koji bi se zatvaranje rive uopće uklopilo u širu prometnu sliku grada.
Važno otvoreno pitanje je i financiranje projekta. Prema Planu upravljanja destinacijom, procijenjena vrijednost uređenja rive iznosi deset milijuna eura. Kao nositelj projekta navodi se Grad Makarska, završetak je planiran do 2032. godine, dok bi dozvole i projektna dokumentacija trebale biti dovršene do 2029. U dokumentu se svih deset milijuna eura navodi kao vlastito financiranje, dok se kao drugi mogući izvor spominje Lučka uprava Split. Međutim, ravnatelj Lučke uprave Domagoj Maroević za naš je portal prošle godine izjavio da bi ta ustanova u projektu sudjelovala tek manjim iznosom. Iz dostupnih informacija stoga još nije jasno kako bi se zatvorila cjelokupna financijska konstrukcija i kako bi toliki financijski teret snosio Grad Makarska.
Treba uzeti u obzir i da je deset milijuna eura procijenjeni iznos, a ne konačna cijena projekta. Grad još nije došao do faze detaljnog troškovnika, dok se stvarni troškovi mogu preciznije utvrditi tek nakon izrade cjelovite projektne dokumentacije. Do početka radova mogu se promijeniti cijene materijala, rada i opreme, a dodatni se troškovi često pojavljuju tijekom razrade i izvođenja složenih infrastrukturnih zahvata. Makarska, uostalom, već ima iskustva s kapitalnim projektima čije su cijene rasle tijekom pripreme ili izvođenja, među kojima su vrtić Maslina, dogradnja Cicibana i uređenje Peškere. Zbog toga bi za kvalitetnu javnu raspravu bilo važno predstaviti barem okvirni model financiranja, očekivani udio Grada te potencijalne izvore županijskih, državnih ili europskih sredstava.
Uz promet i financiranje, otvara se i pitanje sudjelovanja građana u odlučivanju. Arhitektonski natječaj i odluka stručnog žirija važan su dio stručnog postupka odabira rješenja. Ipak, oni ne mogu u potpunosti zamijeniti razgovor s građanima koji na rivi žive, rade i svakodnevno je koriste. Komentari na društvenim mrežama pokazuju da dio građana ima primjedbe ili nedoumice vezane uz zatvaranje prometa, izgled buduće rive, parkiranje i prioritete ulaganja. Takvi komentari nisu reprezentativno istraživanje javnog mišljenja, ali pokazuju da postoji interes za širu raspravu. Grad bi zato prije sljedećih faza projekta trebao organizirati javno predstavljanje ili savjetovanje na kojem bi građanima bile predstavljene prometna studija, financijski okvir, faze izvođenja radova i očekivane posljedice višegodišnje rekonstrukcije za gospodarstvo i život u gradskom središtu.
Autoru pobjedničkog rješenja, EMUR studiju, Grad Makarska dosad je, inače, isplatio ukupno 96.384 eura. Posljednji račun datira s kraja 2024. godine. Više od 77 tisuća eura odnosilo se na dva idejna projekta: jedan za obvezni dio zahvata, koji obuhvaća popločenje, rasvjetu i tende, te drugi za takozvani anketni dio, koji uključuje prometnicu, konstrukciju, vodu i odvodnju, navodnjavanje i elektrotehnički dio. U ukupnom iznosu nalazi se i nagrada za pobjednički rad na arhitektonsko-urbanističkom natječaju. Riječ je o sredstvima isplaćenima za dosadašnje faze projektiranja, dok izrada preostale dokumentacije i sama realizacija tek slijede.
U javnosti su se početkom prošle godine pojavile i informacije o ranijem poslovanju Marka Murtića. Tri njegove ranije tvrtke — Dizajn centar AAG, G.T.C. i AAG Nautika — završile su u stečaju. FINA je 20. prosinca 2024. Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača Marka Murtića, što je izazvalo različite komentare. Međutim, treba podsjetiti da je Murtićev rad odabrao stručni žiri, dok je arhitektonsko-urbanistički natječaj provodilo Društvo arhitekata Split.
Gradonačelnik se u javnim istupima više puta pozivao na odluku struke. Stručni kriteriji svakako su važni, no makarska riva nije isključivo arhitektonsko pitanje. Ona je istodobno prometnica, luka, šetnica, radno mjesto, prostor susreta i jedan od najprepoznatljivijih dijelova grada. Zbog toga bi stručne odluke trebalo nadopuniti javnom raspravom o prometu, financiranju, fazama radova i svakodnevnim posljedicama projekta.
Ministarstvo je Gradu uklonilo jednu administrativnu prepreku, ali pitanja koja najviše zanimaju građane i dalje čekaju odgovore: žele li Makarani upravo ovakvu rivu, kako će grad funkcionirati tijekom njezina zatvaranja, koja su alternativna rješenja za promet u mirovanju i tko će osigurati najmanje deset milijuna eura?
Nije realno očekivati da u ovoj fazi postoje svi tehnički odgovori. Ipak, ako projekt ulazi u ozbiljniju fazu pripreme, prometno rješenje i mogući model financiranja trebali bi postupno postajati jasniji. Za sada su, kako stvari stoje, prilična enigma.
Ivona Ćirak/ foto: O.Franić