Do subote, 7. prosinca, otvoreno je javno savjetovanje o Mreži linija za obavljanje županijskog linijskog prijevoza putnika na području Splitsko-dalmatinske županije. Izrada studije rađena je u tri faze, a u trećoj je prijedlog mreže linija.

U prvoj fazi izrađena je analiza postojećeg stanja te je zaključeno da je postojeći sustav županijskog autobusnog prijevoza temeljen na izdanim dozvolama, i kao takav ne omogućuje županiji učinkovito upravljanje prijevozom prema stvarnim potrebama stanovništva. Prijelaz na sustav javnog prijevoza omogućio bi optimizaciju, ističu u studiji.

Trenutno je na području Splitsko-dalmatinske županije aktivno 969 dozvola za obavljanje javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika, ali analiza pokazuje odstupanje od 40 % između predviđenih i stvarnih polazaka. Mreža se sastoji od 119 stalnih linija koje pokriva 26 prijevoznika, dok najveći dio prijevoza obuhvaća Splitsku konurbaciju. Određeni nedostaci utvrđeni su i u opremljenosti stajališta, gdje mnogima nedostaje osnovna infrastruktura. Vozni park broji 262 vozila, s prosječnom starošću od 12 godina, bez većeg prelaska na vozila s nižom/ bez emisije CO2.

Broj korisnika javnog prijevoza kontinuirano opada, a prodaja karata se polako digitalizira.

U drugoj fazi provedena su detaljnija istraživanja prijevozne potražnje. Istraživanja su pokazala da većina ispitanika (61 %) koristi automobil za dolazak do primarne destinacije, dok manji dio koristi gradski (8,5 %) ili županijski autobus (13 %). Izvan Splita veći broj ljudi (64 %) ovisi o automobilu, u usporedbi s 50 % u Splitu.

Korisnici javnog prijevoza ističu potrebu za boljom povezanošću naselja unutar županije, češćim polascima, boljom infrastrukturom i kvalitetom usluge. Procjene ukazuju da bi uz poboljšanja broj korisnika županijskog prijevoza mogao porasti do 16 %, dok bi godišnji broj putnika mogao doseći 13,2 milijuna. Ulaganja u javni prijevoz donijela bi ekonomske prednosti i smanjila negativne utjecaje na okoliš.

U trećoj fazi predložena je nova mreža županijskih linija koja bi omogućila optimizaciju sustava. Predložene su dvije opcije nove mreže. Minimalna mreža predviđa 55 linija, što predstavlja smanjenje od 46 % u odnosu na trenutnu mrežu, sa 608 polazaka radnim danima, 404 polaska subotom i 166 polazaka nedjeljom. Optimalna mreža proširuje minimalnu s dodatnim polascima, čime se broj polazaka povećava za 50,6 % radnim danima, 50,9 % subotom i 115,7 % nedjeljom. Temeljem predviđenog broja polazaka te potrebnog broja i kapaciteta vozila po linijama procijenjeni godišnji trošak javne usluge za opciju minimalne mreže iznosi 14.835.236 EUR, uz okvirno 6,2 mil. prijeđenih kilometara. Istovremeno procijenjeni godišnji trošak uz razumnu dobit za optimalnu mrežu iznosi 17.709.830 EUR, uz okvirno 8,7 mil. prijeđenih kilometara, što govori u prilog većoj efikasnosti u obavljanju usluge u potonjem prijedlogu mreže, navodi se u studiji.

M.D./foto M.D.