Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u velikom je intervjuu danom Hini najavio, između ostaloga, i donošenje novog GUP-a kojim će se “po prvi put omogućiti da zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postaju zelena”.
Ovakvo obećanje bez sumnje je zanimljivo, a nas je podsjetilo na najavu makarskog gradonačelnika koji je, odmah nakon usvajanja famoznih tekstualnih izmjena Prostornog plana kojima se ukinula višestambena izgradnja, najavio donošenje novog, pravog Prostornog plana kojeg prate i grafičke izmjene. Kako je gradonačelnik Zoran Paunović rekao, izmjene plana temeljit će se na strateškim dokumentima među kojima i Studijom nosivih turističkih kapaciteta.
Posljednji glas o ovom planu čuo se na 20. sjednici Gradskog vijeća, još u prosincu prošle godine. Na aktualnom satu vijećnica Ivana Miočević Franić pitala je kada će se pokrenuti postupak novih izmjena i dopuna budući “interventne mjere” nisu zadirale u namjenu prostora. Pitala je i planira li smanjiti obuhvat građevinskih zona tim izmjenama.
Paunović je odgovorio kako je intencija bila pokrenuti te izmjene do kraja godine (2023., op.a.) te kako su čekali mišljenje Ministarstva kojim se odobravaju tekstualne izmjene. Također je rekao kako će pokrenuti postupak čim dobiju mišljenje Marije Vuković iz resornog županijskog odjela vezano za ocjenu potrebi procjene utjecaja na okoliš. U ovih pet mjeseci ni rječju se nisu spomenule izmjene plana, pa smo pogledali što o tomu kaže Studija turističkih nosivih kapaciteta. Iz nje je nemoguće znati kakav će stav zauzeti Grad Makarska, ali moguće je vidjeti koji su zakonski maksimumi.
Naime, prema odrednicama Zakona o prostornom uređenju širenje građevinskih područja naselja dozvoljeno je kada se planirana građevinska područja izgrade 80% (u prostoru ograničenja zone obalnog pojasa tj. 1000 m od obalne linije) odnosno 50% (u prostoru izvan ograničenja). Tada je u prostoru ograničenja dozvoljeno povećanje građevinskih zona za 20%, a izvan prostora ograničenja za 30%, navodi se u studiji.
– Pri tome je u procjeni potencijala povećanja građevinskih područja nužno potrebno voditi računa da mogućnosti širenja građevinskih područja naselja ne ovise samo o uvjetima iz Zakona već i o drugim faktorima kao što je npr. konfiguracija terena, osjetljivost i zaštita prostora i slično. Drugim riječima to znači da su mogućnosti povećanja površine građevinskih područja (svih namjena) grada Makarske ograničene, odnosno da Grad ne može u potpunosti iskoristiti zakonski dozvoljena povećanja građevinskih područja. Primjerice, sukladno Zakonu o prostornom uređenju građevinsko područje naselja Makarska (bez izdvojenih dijelova Makar i Kotišina i njihovih izdvojenih dijelova) ima, u odnosu na postojeću planiranu površinu, najveću mogućnost širenja, međutim stvarne prostorne mogućnosti širenja gotovo da i ne postoje.
Naime, najveći dio prostora već je iskorišten planiranim građevinskim područjima, a preostali dio određen u nekoj od vrsta prirodnih površina (zaštitno zelenilo, obradive površine, rekreacijske šume, park prirode). Po zadovoljenju uvjeta izgrađenosti iz Zakona te uz pretpostavku moguće prenamjene trenutno planom definiranih obradivih površina niže vrijednosne kategorije koja okružuju planirana građevinska područja naselja, preostali izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja mogu seširiti 30%, izvan prostora ograničenja, odnosno ukupno najviše oko 16 ha, stoji u studiji.
Tako je u Makarskoj moguće povećanje od čak 66,5 ha, iako prostorne mogućnosti ne postoje. No u Velikom Brdu i Kuku, po zakonu, a kako su izračunali autori studije, povećanje je moguće od čak 136.000 metara četvornih! U Makru je povećanje moguće od 10.000 m2, a nešto manje od hektara i u Kotišini te Puharićima. To što je po zakonu moguće ostvariti taj maksimum ne znači da će se to dogoditi, no kako će se odigrati karte s preostalim prostorom tek će se znati u narednim godinama, budući je procedura grafičkih izmjena dugotrajna.
Sukladno PPUG-u 52% odnosno 60,82 ha neizgrađenog područja određeno je kao neuređeno neizgrađeno područje što podrazumijeva, sukladno važećoj zakonskoj regulativi, obavezu izrade urbanističkih planova uređenja (dio je već na snazi) kako bi se detaljnije odredili uvjeti gradnje te rezervirao prostor za odgovarajuće druge prateće sadržaje naselja (društvena, sportsko-rekreacijska namjena, zelene površine, gospodarska namjena).
Suma sumarum, nakon tzv. interventnih mjera koje su hitno trebale zaustaviti gradnju, premda ćemo za to morati sačekati par godina, ovu ili neku drugu gradsku upravu čeka posao novih izmjena koje bi trebale pomno odrediti namjenu neizgrađenih dijelova. Zoran Paunović je već na javnom izlaganju novog plana u srpnju prošle godine najavio izradu “pravog plana”, no proteklih se mjeseci nitko ne izjašnjava o tome.
– Na temelju SECAP-a, kulturne strategije i Studije nosivih kapaciteta ćemo raditi plan za narednih 30 godina, podsjetit ćemo što je rekao gradonačelnik prije nešto manje od godinu dana.
Ivona Ćirak /foto M.D.
