Veliki Godinj, zaselak sela i župe Rašćane očuvani je biser i muzejski primjer pučke arhitekture i graditeljstva Vrgorske krajine i unutrašnjosti Dalmacije. Smješten na sjeverozapadnim obroncima Parka prirode Biokovo, skriven od pogleda u njedrima krša, Veliki Godinj i do današnjeg dana zadivljuje svojom arhitekturom i očuvanom tradicijom. Urbana gradnja kamenih kuća, popločane kamene ulice, kanali za odvod vode, izdvojeni stambeni smještaj od staja i prostora za vršidbu žita svjedoče o bogatom nasljeđu kulture življenja i sklada čovjeka s prirodom. Ruralna cjelina čije je postojanje prvi put zabilježeno na austrijskoj katastarskoj mapi 1835., obuhvaća zaseoke Veliki Godinj (koji se do 19. stoljeća nazivao Pavlinovići), Babulji – Bašići, Mali Godinj – Kovačevići od 2008. godine uvrštena je u registar kulturnih dobara RH, čime ovo mjesto odaje počast i divljenje njegovim graditeljima, njegujući stare tradicije i običaje.
Veliki Godinj karakterističan je zbijeni zaseok krškog područja. Položen na sjevernim padinama Biokova koje se spuštaju do Rašćanskog polja, čijim rubom prolazi cesta za Vrgorac, okružen je vrhovima Crni Dol, Kmič, Rutva, Vučjača. Kuće su građene u nizovima poštujući brdski teren i slijedeći slojnice podbiokovskog obronka, a koristili su se građevinski materijali isključivo lokalnog podrijetla; kamen koji ne košta mnogo i lako je dostupan, karakterističan za krš. Glavna pročelja kuća orijentirana su prema seoskom putu, dok se iza kuća nalaze dvorišta sa stajama i oborima koji su smješteni u rubnim zonama naselja. Javni seoski put prolazi središtem zaseoka i nastavlja se prema Bašićima, čineći tako glavni komunikacijski kanal s ostatkom zaseoka i sela, i još važnije, glavno mjesto druženja i odmora. Pavlinovići kao starosjedioci na području Rašćana spominju se još za vrijeme Kandijskog rata (1645-1699), kada su dijelom izbjegli u Podgoru. Uzgajali su pretežno vinovu lozu, ali i ostale kulture; žitarice, krumpir i duhan te su se intenzivno bavili stočarstvom (ovčarstvom i kozarstvom).Ruralna cjelina iznimno je bogata detaljima, a domišljatošću stanovnika prožeta je javna i privatna funkcija prostora, koja tako zadovoljava potrebe i rada i odmora u neposrednom okruženju vlastite okućnice.
Izvor: TZ Vrgorac / foto D.A.
