U kojoj je fazi uređenje gradske rive, projekta teškog najmanje 50-ak milijuna kuna, za sada nije poznato jer se glavni projekt na osnovu odabranog idejnog rješenja studija Emur još uvijek radi, međutim, prema riječima gradonačelnika Zorana Paunovića, projekt bi uskoro trebao biti završen. Rekao je i kad bi se moglo realizirati zatvaranje gradske rive koje je obuhvaćeno u anketnom dijelu natječaja.
Naime, o zatvaranju rive se u posljednje vrijeme dosta govori u kuloarima, no prije toga treba riješiti čitav niz preduvjeta. Kad bi to po planovima gradske vlasti bilo realno očekivati, na posljednjoj je sjednici kazao gradonačelnik. Rekao je kako bi to mogla biti 2026. ili 2027. godina, a da će se projekt predstaviti javnosti kad bude gotov glavni projekt i kad se ishodi građevinska dozvola.
Što bi trebalo riješiti prije zatvaranja rive, još uvijek nije poznato, osim što se planira nova regulacija prometa na Franjevačkom putu prema parkingu na Osejavi, nekoliko spojeva s magistralom, izgradnja garaže na Peškeri…Rješenje bi trebao dati SUMP, odnosno prometna rješenja koja su integrirana u Studiji turističkih nosivih kapaciteta budući je SUMP kao strateški plan trenutno stavljen ad acta.
No doznajemo kako je gradska uprava zadovoljna dosadašnjim podacima i rješenjima te kako je moguće da se na SUMP-u ne bude niti inzistiralo jer bi to i znatno više stajalo gradski proračun.
Kako bilo, na sjednici je gradonačelnik rekao kako će se projektom uređenja obuhvatiti i oborinska odvodnja, vodovod te kanalizacija te kako će sve to biti rađeno propisno.
Naime, gradska riva nije bila temom sjednice, ali je na aktualnom satu vijećnik Marko Raos pitao o održavanju oborinske odvodnje u kontekstu klimatskih promjena. Komentirao je kako je kod nedavne kiše Marineta “plivala” te da je bilo 20 centimetara vode.
Paunović je rekao kako je s ciljem reagiranja na klimatske promjene rađen strateški dokument SECAP predstavljen u prosincu protekle godine. SECAP je rezultirao i akcijskim planom s 24 plus 20 različitih aktivnosti koje bi se provodile kroz narednih šest, sedam godina.
– Na te smo se aktivnosti obvezali kako bismo smanjili ugljični otisak za 50 posto do 2030. godine, s tim da smo mi postavili i ambiciozniji cilj, da Makarska do 2030. bude ugljično neutralna. Međutim, to ne ovisi samo o nama nego u puno dionika, o građanima, gradskim poduzećima…, kazao je gradonačelnik dodajući kako su jedna od mjera sufinanciranje fotonaponskih elektrana za koje će novac predvidjeti i u proračunu za 2024. godinu.
Vrativši se na akutni problem oborinske odvodnje u centru grada kazao je kako se preljevi događaju i bez kiša te kako će se kvalitetno riješiti tek potpunom sanacijom u sklopu projekta uređenja rive.
Podsjetio je i na treći strateški dokument, netom usvojenu Studiju turističkih nosivih kapaciteta, koja je ukazala na to da je Makarska u alarmantnoj crvenoj zoni što se tiče vodovodne i kanalizacijske infrastrukture.
– Zato je i donesen akt Vodovoda da nema daljnjih priključenja na mrežu Vodovoda, zbog čega smo imali i određene pritiske invesitora, posebno u turističkim zonama, kazao je gradonačelnik.
Ivona Ćirak /foto M.D.
