Baš kao i u prethodnim slučajevima, treće gostovanje hrvatskog novinara, voditelja i glazbenika Krešimira Mišaka u Makarskoj još jednom je pokazalo da među Makaranimavlada veliki interes za teme kojima se Mišak već godinama bavi i kao autor i kao tv-voditelj u emisiji Na rubu znanosti. U organizaciji Gradske knjižnice Makarska, predstavljanje njegove knjige “Smrt transhumanizmu, sloboda narodu” okupilo je stoga brojne posjetitelje u dvorište kod Gradske galerije Antuna Gojaka, a nakon uvodnog pozdrava ravnateljice knjižnice Ane Duvnjak publici se obratio i sam autor.
Kako je istaknuo Mišak, knjiga je dovršena i objavljena u prosincu 2019.godine što je čini ili najvizionarskijom, ili najbrže zastarjelom knjigom, s obzirom što se sve događalo od tada naovamo. Orizišla je nakon dvogodišnjeg pisanja kolumni za jedan časopis u kojima su se neprestano provlačile upravo teme transhumanizma, te praktičnih načina da se testira vlastita percepcija i svijet.
– One su se kao teme neprestano pojavljivale ali ih nisam znao spojiti. Sam naziv “Smrt transhumanizmu, sloboda narodu” je nastao više iz zezancije, i tako je visio u zraku dok mi jednom nije sinulo da mi se naslov knjige zapravo stalno nalazi pred očima – ispričao je u uvodu Mišak.
Što obrađuje knjiga, autor je objasnio vizionarskim rečenicama. – U sljedećih deset godina svijet će se promijeniti kao nikad u znanoj povijesti. Pretjerano je riječ koja je odavno prestala biti pretjerana, pa nije pretjerano reći da će u budućnosti nastati dvije ljudske rase: digitalna i analogna. Obje će biti tek nastavak trendova koji su već u punom zamahu. Digitalizacija svijeta nezadrživo vodi prema učitavanju ljudi u cloud, kojega već najavljuju najistaknutiji transhumanisti, i to unutar nekoliko desetljeća od sada. S druge strane, sve veće razumijevanje posljedica suvremenih trendova kod značajne manjine stvara odluku da im se to ne dogodi.
Danas je još moguć suživot, primjerice, nekoga tko koristi sve tehnološke prednosti pametnih telefona i nekoga tko ih drži na najmanjoj mogućoj razini, ali u trenutku kad se većini nametne neki novi standard (recimo, ugradnja čipa bez kojega neće biti moguće ući niti u tvrtku u kojoj rade ili u vlastiti dom, ili će biti nemoguće plaćati u dućanu bez čipa, ili kupiti bilo kakav frižider ili čak automobil, osim pametnog, vođenog kroz promet kompleksnim umjetnim inteligencijama, ili standard postane sveopća ovisnost o informacijama s Googlea na kojeg će se spajati bežičnim putom kroz čip u mozgu…) bit će sve teže ostati analognim čovjekom” – neke su od misli iz posljednje knjige Krešimira Mišaka.
M.D. / snimio O. Franić
