Iz stranke Javno je dobro, s potpisom predsjednice Vladimire Mascarell, aktivistice koja se 2020. godine angažirala oko zaštite plaže “Romana”, dobili smo priopćenje u kojemu upozorava na, kako kaže, genezu pokretanja postupka prodaje čestice na Osejavi. Odluku da se ova točka povuče s predstojeće sjednice Županijske skupštine danas je objavio župan Blaženko Boban, poručivši kako će preispitati okolnosti.
Mascarell je županu uputila dopis u kojemu je tražila da se ponovo razmotre okolnosti zbog kojih je došlo do ovog prijedloga prodaje.
– Navedena površina od 1135 m2 ne odgovara površini navedenih čestica jer se radi o sada dvije čestice u katastarskom operatu. Naime iz matične 5278/1 k.o. Makarska-Makar s površinom od 384627 m2 cjepanjem na zahtjev i po potrebama hotela Olma iz te čestice izdvojena je k.č. 5278/7 koja se i dalje nalazi u šumskom gospodarstvu Bašćanski Gaj pod istim uvjetima kao i preostali dio velike čestice šume na Osejavi k.č. 5278/1 (sada 383447 m2).
Hrvatske šume su nam dostavili i skice područja prekopljene s prostornim planom prije i poslije cijepanja, a iz kojih je vidljivo da ”odcijepljena” čestica 5278/7 ne spada u cjelosti u građevinsko područje. Iz preklopa područja šume (zeleno) s građevinskim područjem (roza) vidljivo je da je izdvojena parcela u stvari šumsko gospodarsko područje van obuhvata građevinskog područja prostornog plana. Bar do pola. Hrvatske šume nisu bile upoznate tko je tražio parcelaciju te nisu znale razlog cjepanja čestice šume na Osejavi što su nam odgovorili 2. i 4. srpnja na naš poseban upit., navodi Mascarell.
Daljnjim istraživanjem došli su, kako kaže, do informacije iz Katastra Makarska koje je provelo parcelacijski elaborat šume na Osejavi na zahtjev Olma-Projekt d.o.o. (vlasnika hotela) te temeljem lokacijske dozvole izdane od Grada Makarske Olma-projektu d.o.o.
– Stoga smatramo da tako provedena parcelacija, bez pravnog interesa, a na šumskom gospodarstvu ne može biti zakonita. Pored evidentno nedostajućeg pravnog interesa priloženog uz parcelacijski zahtjev smatramo nedopustivim i nezakonitim da se u Katastru uopće prihvaćaju zahtjevi za parcelacijom čestica u vlasništvu RH, a posebno šume koje su pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske (Ustava RH), dodatno još i uključene u šumsko gospodarstvo od strane privatnih osoba ili privatnih poslovnih subjekata, navodi u dopisu te dodaje kako su koju su 18. srpnja 2024. tražili ukidanje lokacijske dozvole te da je Upravni odjel odbio.
– Smatramo da je sporna situacija s točkom 14. Predloženog dnevnog reda nastala kao posljedica spornog izdavanja ove Lokacijske dozvole od strane Upravnog odjela Grada Makarske, te njihovog odbijanja našeg zahtjeva za ukinućem/poništenjem po službenoj dužnosti. Kao razlog naveli smo nedostatak prethodno iskazanog pravnog interesa od strane Olma-Projekt d.o.o., a Grad Makarska nam je odgovorio da je idejni projekt iz lokacijske dozvole izrađen po prostornom planu.
Obzirom da smo u međuvremenu dobili i očitovanje Hrvatskih šuma koje su za razliku od gradske uprave preklopili Prostorni plan-građevinsko područje sa područjem (Baščanski Gaj) pod svojom upravom smatramo da želje investitora Olma-Projekt d.o.o. i tvrdnja Grada Makarske o usklađenosti želja poslovnog subjekta u privatnom vlasništvu (idejnog projekta) i prostornog plana ne odgovara istini te se treba preispitati, poručuju iz Javno je dobro.
– Pozitivnim zakonskim propisima u priobalnom području teži se okrupnjivanju i zaštiti šuma, a ni u kom slučaju cjepkanju na manje čestice ili isključivanju iz šumskog područja, što u ovom slučaju nije uzeto u obzir. Dapače, očigledno se ignoriralo ”šumsko gospodarstvo” te na njemu izdala lokacijska dozvola. Da je procedura poštovana, predmetna čestica u naravi i u katastru šuma tj. šumsko gospodarstvo nikad ne bi bila prebačena u Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, odnosno Državne nekretnine koje su to dalje predale Splitsko-
dalmatinskoj županiji na raspolaganje (uz svrhu prodaje) već bi ostala u posjedu Hrvatskih šuma.
Čak i sportsko rekreacijski pojas koji predlaže Grad Makarske ili bilo kakva druga izgradnja i diranje cjelovitog područja Baščanski Gaj za koji je zatraženo cjelovito stavljanje u područje ekološke mreže poremetilo bi taj proces zaštite te dovelo do odbacivanja prijedloga jer područje i okolni uvjeti ne bi bili isti, istaknuli su u priopćenju.
M.D./foto: privatni album
