Netom što je lokaliziran, na društvenim mrežama krenule du spekulacije oko pozadine požara, po svoj prilici u svjetlu aktualnog pokretanja postupka stavljanja UPU-a Platno van snage. Sumnja je išla u smjeru ljudskog faktora; nije prvi put da je požar stavljen u jedan kontekst potencijalne zlouporabe šumskih površina. A zlouporaba bi bila pretvaranje šumske površine u nekakvu zonu u kojoj je dozvoljena gradnja. Narodskim rječnikom, farbanje iz zelenog u žuto.
Ima li takvim sumnjama zaista temelja?
Po tumačenju Ministarstva zaštite okoliša datom u medijima, prostornog uređenja i graditeljstva, straha od ovoga nema. Prije svega, namjenu, da pojasnimo, definira Prostorni plan uređenja, i ako on kaže da gradnje nema, onda je ne bi smjelo biti. Međutim, kako su mijene prostornih planova uobičajene, upravo iz tog razloga se i pokušava zakonski zaštititi Osejava i Sv.Petar, budući prostorni plan jamči to što jamči samo dok je jedna politička garnitura na vlasti. Druga pak neki prostor može drugačije planirati. Konkretno, Osejava je trenutno od ikakve gradnje zaštićena samo kroz prostorni plan, i to samo uvjetno, jer znamo kakvi se sadržaji i dalje, unatoč tomu
Zakon o šumama, čl.53., kaže kako opožarene površine šumskog zemljišta ne smiju privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja. Međutim, zakon ne kaže izrijekom što je moguće nakon isteka tih pet godina. Točnije, ne kaže uopće što se eventualno može dogoditi nakon isteka pet godina, a iako je ovaj zakon doživio nekoliko izmjena, 2014. i 2020., ovaj dio nije naknadno pojašnjen nego je i dalje ostao prilično nedorečen.
Inače, u ranije spomenutom priopćenju koje je objavio Poslovni dnevnik prije 15-ak godina, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tvrdilo je kako prenamjena zemljišta iz šumskog u građevinsko nije osnovana po zakonu, niti za tu namjeru može biti razlog opožareno područje. Nadalje su istaknuli da u postupku donošenja prostornog plana, kad je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište, svoje mišljenje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Također, u svojem priopćenju kategorički su tvrdili kako se nikako ne može pomišljati na prenamjenu šumskog, a posebice ne u građevinsko područje.
Ivona Ćirak /foto O. Franić
