Makarska spada među 10 posto najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, pisali smo u jednom od naših članaka u kojima se sustavno bavimo temom povlačenja novca iz EU fondova. S druge strane, baš taj visoki indeks ju koči u povlačenju sredstava, a da priča bude kompliciranija, Makarska spada i među rijetke sredine koje ne mogu računati na natječaje za područja koja spadaju u posebnu kategoriju. Niti je brdska, niti otočna, niti spada u potpomognuta područja, niti gradove ili urbane aglomeracije koji povlače izdašna sredstva putem ITU mehanizama. Zašto je Makarska u tako nepovoljnom položaju, zašto je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova odbilo zahtjeve Makarske i Podgore za uvrštenjem u područja koja treba urbano i gospodarski jačati, i može li se to nekako ispraviti, upitali smo resorno ministarstvo.
U odgovoru podsjećaju kako je Makarska prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 8. skupini, odnosno u grupi s najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.
– Po većini navedenih kategorija indeksa razvijenosti Makarska je iznadprosječno razvijena kad se uspoređuje sa svim ostalim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. Viskom indeksu doprinose prije svega prihodi od turizma koji utječu na izvorne proračunske prihode, a prosječne prihode lokalnog stanovništva stavljaju iznad hrvatskog prosjeka, te je ovdje i niža stopa nezaposlenosti.
S obzirom na visok stupanj razvijenosti, razumljivo je kako posebno definirani programi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koji su usmjereni na pomoć slabije razvijenim područjima, nisu primjenjivi na područje Makarske.
Međutim, najveći dio poziva i natječaja raspisanih iz EU fondova omogućava i privatnom i javnom sektoru s područja Grada Makarske da se prijavljuju na pozive i sufinanciraju svoje projekte.
Tako je bilo i u prethodnom financijskom razdoblju 2014. – 2020. iz kojeg je ukupno povučeno u Makarsku nešto više od 11 milijuna eura (Skywalk na Biokovu, gospodarenje otpadom, energetska obnova vrtića i dr.), a mogućnosti se u novom razdoblju i povećavaju, budući da u narednom periodu Hrvatska ima na raspolaganju nikad više sredstava iz EU fondova, navode iz ministarstva.
U nastavku se osvrću na dio koji bi Makarskoj otvorio vrata izdašnijim fondovima, no oni vjeruju kako Makarska rivijera nije zakinuta.
– Kada govorimo o ITU mehanizmu, važno je reći kako je nadležno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, upravo s ciljem ujednačenog regionalnog razvoja, u novom razdoblju 2021. – 2027. proširilo obuhvat s 8 gradova koji su dosad bili korisnici ITU mehanizma, na 22 grada, te sad ITU mehanizam pokriva sva sjedišta županija. Usto je dvostruko povećan iznos sredstava za ITU mehanizam. Takvim pristupom dobila se pravednija teritorijalna distribucija gradova korisnika ITU mehanizma u svim krajevima Hrvatske te su stvorene pretpostavke za daljnji razvoj urbanih područja koji su pokretači razvoja županija i regija.
Ono što je ovdje važno istaknuti je da su način i opseg integracije tih gradova s njihovom okolicom dani na odlučivanje upravo lokalnoj (a ne nacionalnoj) razini. Na taj način osigurana je decentralizacija odlučivanja u provedbi ITU mehanizma te je geografski obuhvat urbanog područja definiran od strane samih gradova središta.
To znači da je obuhvat Urbanog područja Split definiran i predložen od strane Grada Splita, nakon prethodnog savjetodavnog procesa između Grada Splita i okolnih jedinica lokalne samouprave.
Nadalje, važno je razumjeti da je ITU mehanizam specifičan po tome da u skladu s EU regulativom u fokus razvoja stavlja gradove koji su uglavnom iznadprosječno razvijeni, međutim ITU mehanizam je samo jedan od instrumenata koji se provode putem EU fondova i cijeli je niz drugih dostupnih natječaja iz EU fondova na koje se mogu javljati sve jedinice lokalne samouprave.
U priobalnom dijelu Jadranske Hrvatske niz je jedinica lokalne samouprave koje su po stupnju razvijenosti iznadprosječno razvijene i nisu dio ITU mehanizma te su u identičnoj situaciji kao i Makarska, poput Umaga, Rovinja, Poreča, Crikvenice, Novog Vinodolskog, Biograda, Vodica, Primoštena, Ploča, Opuzena itd.
Napominjemo da primjerice ni Grad Šibenik u prethodnom razdoblju nije bio dio ITU mehanizma te je visoko razvijen po stupnju razvijenosti, a ostvario je iznimne uspjehe po pitanju realizacije EU fondova.
Ukupno je u ITU mehanizam uključeno 192 jedinice lokalne samouprave od 556 JLS-ova. Postoje brojni primjeri visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave koje nisu dio ITU mehanizma, a uspješne su u povlačenju EU fondova, te se ne može povući paralela između uspješnosti povlačenja EU sredstava i stupnja razvijenosti. Napominjemo kako je u ovoj godini najavljeno preko 100 novih natječaja iz EU fondova vrijednih više od 2 milijarde eura, što će zasigurno pokrenuti novi veliki investicijski ciklus.
Vjerujemo kako Makarska već radi na pripremi novih projekata te da će u vremenu pred nama iskoristiti prilike koje nude EU fondovi, stoji u opširnom odgovoru koji smo dobili iz ministarstva.
U prijevodu to znači da bi Makarska trebala čekati 2027. godinu kako bi, eventualno, ušla u krug općina i gradova kojima su na raspolaganju daleko bogatiji alati za gospodarski razvoj.
Ivona Ćirak /foto M.D.
