Grad Makarska pohvalio se kako je za rekonstrukciju i dogradnju osnovnih škola osigurao 12,6 milijuna eura bespovratnih sredstava te kako je prelazak na jednosmjenski rad bilo njihovo predizborno obećanje. Istina, riječ je o jednom od najvećih pojedinačnih ulaganja u školsku infrastrukturu na području grada i bez sumnje se radi o vijesti koja veseli stanovnike Makarske. No ono što se iz gradskog priopćenja ne može iščitati jest da Makarska nije iznimka. Makarska, naime, nije pobijedila na natječaju na kojem su drugi ostali praznih ruku. Uključila se u program koji je do sada financirao stotine projekata diljem Hrvatske i u kojem je cilj da svaka škola koja ispunjava uvjete dobije sredstva za prelazak na jednosmjensku nastavu.
Također, budući da je cilj države do 2030. osigurati jednosmjensku nastavu u svim školama koje za to imaju uvjete, riječ je o nacionalnoj politici koja se provodi neovisno o tome tko je na vlasti u pojedinom gradu. Iz toga je jasno da sredstva nisu rezultat posebnog lokalnog programa, nego mogućnosti koju su imale sve jedinice lokalne samouprave koje su pripremile projekte.
Valja pojasniti da je novac osiguran kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno europske fondove i državni proračun, iz čega se vidi da se radi o nacionalnoj, odnosno europskoj politici. Što se tiče uloge jedinica lokalne samouprave, gradovi i općine bile su praktički odgovorne osigurati projektnu dokumentaciju. U protivnom bi sva investicija pala na gradski proračun, ili se naprosto ne bi zadovoljio propisani standard u roku. Za grad poput Makarske koji ima resurse, i ljudske (razvojnu agenciju MARU te gradske službe) i financijske (za eventualno plaćanje vanjskih firmi za inetelektualne usluge), bilo bi vrlo neodgovorno da se propustila prilika.
Da se radi o fondu koji izdašno financira ovakve projekte, pokazuju i brojke. Do sada je kroz taj program dodijeljeno 340 ugovora ukupne vrijednosti oko dvije milijarde eura, od čega je oko 1,45 milijardi eura bespovratnih sredstava. Uključeno je preko 1000 osnovnih škola i školskih sportskih dvorana u Hrvatskoj.
Nadalje, da ostale jedinice lokalne samouprave već naveliko koriste ovaj fond, pokazuju brojke iz prezentacije na stranicama Vlade RH iz 9. travnja. Tada su uručena 52 ugovora vrijedna 319,5 milijuna eura, no prije toga je već dodijeljeno 288 ugovora kroz čak jedanaest ranijih valova koji su se odvijali od kraja 2024. godine. Drugim riječima, veliki dio sredstava raspodijeljen je znatno prije.
Razmjeri ovog programa najbolje se vide iz činjenice da je država obrazovanje postavila među glavne prioritete Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Od ukupno 10 milijardi eura NPOO-a čak 2,5 milijarde eura, odnosno 25 posto, namijenjeno je upravo obrazovanju i znanosti. To znači da se svaki četvrti euro iz Plana oporavka ulaže u škole, vrtiće i znanost.
Posebno je zanimljivo pogledati situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Županija se u posljednjim javnim istupima dužnosnika hvali kako je među najaktivnijima u Hrvatskoj kada je riječ o pripremi školskih projekata. Još krajem prošle godine objavili su kako je 25 školskih projekata dobilo potrebne suglasnosti za financiranje, ukupne vrijednosti oko 334 milijuna eura, dok je za velik dio njih postupak ugovaranja već bio završen.
Među većim projektima nalazi se nova osnovna škola u Omišu, dogradnje škola u Splitu, Kaštelima, Solinu, Sinju, Trilju, Imotskoj krajini i drugim sredinama. To što Makarska nije usamljeni primjer nego dio velikog investicijskog ciklusa ne umanjuje važnost ulaganja u Makarsku. Naprotiv, riječ je o projektu koji će dugoročno poboljšati uvjete rada učenika i nastavnika te približiti grad cilju jednosmjenske nastave.
Inače, pozitivno je da je prijavu radila MARA, kako je navedeno u gradskom priopćenju. Podsjetit ćemo da je provedbu projekta energetske obnove Osnovne škole Stjepana Ivičevića radila firma IMPULS savjetovanje te do sada ispostavila za taj posao račune u vrijednosti od 25 tisuća eura. O kojim se točno uslugama u toj vrijednosti radi, za sada nije poznato, no objavit ćemo kada dobijemo odgovor od Grada.
Ivona Ćirak /foto M.D.
