Subota, 13 travnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOMAKARSKA Građani, udruge i inicijative u prosvjednoj šetnji protiv Prijedloga zakona o...

MAKARSKA Građani, udruge i inicijative u prosvjednoj šetnji protiv Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

U organizaciji Udruge za održivi razvoj Osejava danas je održana održana prosvjedna šetnja protiv Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koju su podržali brojni građani, udruge i Građanska inicijativa Spas makarske plaže.

Ovime se i Makarska pridružila gradovima i mjestima na Jadranu koji podržavaju napore Građanske inicijative Javno je Dobro da se sporni Prijedlog zakona vrati na ponovnu javnu raspravu. Prosvjedna šetnja preko rive, Plišćevca, glavne gradske plaže, pa sve do devastirane plaže ispred hotela Romana, u kojoj je sudjelovalo 300-tinjak prosvjednika, krenula je s lukobrana gdje se okupljenima obratila Manuela Barbara Puharić, predsjednica UZOR Osejava.

Uz transparente i parole s pozivom na čuvanje plaža kao općeg dobra, građani su digli svoj glas protiv donošenja privilegiranih i štetnih odredbi Prijedloga ZPDML.

Na prosvjedu je naglašeno kako se pitanje pomorskog dobra mora urediti uz uvažavanje odrednica održivog razvoja i zaštite okoliša, što s ovim Prijedlogom nije slučaj. Naime, prije donošenja novog Zakona, Vlada Republike Hrvatske dužna je donijeti Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama, odrediti granice pomorskog dobra i utvrditi koji dio kopna jest pomorsko dobro. Novi je Zakon potrebno donijeti jer je važeći štetan, ali ne pristajemo na onaj kojim se ograničava pristup koncesioniranim plažama.

O spornim odredbama Prijedloga prosvjednici, ali i ostali građani informirani su putem info letaka na kojima je istaknuto sljedeće:

1. Prijedlog je nedorečen i neusklađen s Ustavom RH, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

2. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode potrebno je isključiti iz turističkih zona prostorno planskih akata i ukinuti mogućnost davanja koncesija. To podrazumijeva preuzimanje javne odgovornosti nad njima u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na takvim područjima ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti!

3. U ime Republike Hrvatske poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvršava Vlada RH. Ova se odredba pretače na niz drugih odredbi kojima Vlada preuzima dosadašnju ingerencije Županija i isključuje Jedinice lokalne samouprave i građane iz odlučivanja o namjeni prostora na svom području.

4. Plaže koje su Ustavom RH kategorizirane kao opće dobro ovim se Prijedlogom dijele na prirodne i uređene, a uređene, s obzirom na funkciju i model upravljanja, dalje se dijele na javne morske plaže, morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja i morske plaže za posebne namjene. Prirodne i uređene plaže opće su dobro i kao takve trebaju biti definirane ovim Prijedlogom, bez daljnjih podjela. Sukladno tome potrebno je brisati odredbu prema kojoj uređene morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja u turističkoj zoni s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra tvore funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. Na taj će se način izjednačiti pravo JLS i svih ostalih potencijalnih tražitelja koncesije da se ravnopravno natječu.

5. Privatni iznajmljivači, čiji ugostiteljski objekti za smještaj čine 80% ukupnih smještajnih kapaciteta u RH i turisti koji u njima borave, usvajanjem ovog Prijedloga zakona imat će ograničene mogućnosti za boravak na plažama i kupanje u moru. Na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti na određeno vrijeme na temelju koncesije. Prema Prijedlgu ZPDML koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Navedeni omjeri ne uvažavaju realnu strukturu smještajnih kapaciteta niti potrebe domicilnog stanovništva te ih je potrebno značajno umanjiti kako nam plaže ne bi zauzeli štekati, ležaljke i ostali brojni sadržaji kojima se umanjuje dostupnost i korištenje plaža. Plaže i more primarni su motiv dolaska turista te je ovako značajno zauzimanje prostora na plažama i u moru za gospodarsko korištenje neopravdano i nepravedno.

6. Prema Prijedlogu na koncesiji se može osnovati založno pravo radi osiguranja tražbine nastale na temelju ugovora o kreditu kojeg je koncesionar kao dužnik zaključio s financijskom institucijom kao vjerovnikom radi pribavljanja financijskih sredstava isključivo u svrhu provedbe ugovora o koncesiji. Ako koncesionar zalogom osiguranu tražbinu ne ispuni do dana njezina dospijeća, založni vjerovnik je ovlašten predložiti davatelju koncesije prijenos ugovora o koncesiji na način da sam stupi na mjesto koncesionara, ukoliko sam ispunjava uvjete za koncesionara, odnosno prijenos ugovora o koncesiji na treću osobu koja iste uvjete ispunjava.Prevedeno, ukoliko banke preuzmu koncesiju od koncesionara stječu pravo upravljanja pomorskim dobrom pod koncesijom za cijelo razdoblje trajanja ugovora o koncesiji koje može biti do 50 godina, iznimno odlukom Vlade i dulje. Založno se pravo treba brisati iz Prijedloga da se ne bi mešetarilo općim dobrom!

7. U svjetlu dostupnih i važećih mehanizama za kontrolu i zaštitu pomorskog dobra koji su u dosadašnjoj praksi na svim razinama upravljanja potpuno zakazali, ovaj Prijedlog donosi novost na način da obvezuje jedinice lokalne samouprave štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra u osobii posebno educiranog komunalnog redara koji će biti ovlašten postupati u slučaju nezakonitog postupanja, samovlasnog zauzeća, devastacije pomorskog dobra i nezakonitog nasipavanja. Komunalni redari JLS-a nemaju pristup koncesioniranim područjima, nego isključivo pomorskom dobru opće upotrebe pod upravom JLS-a! Ingerenciju komunalnog redara za pomorsko dobro potrebno je proširiti na cjelokupno područje pomorskog dobra bez iznimke!

Pozivamo građane da i dalje prate zbivanja oko Prijedloga zakona koji ulazi u saborsku proceduru. Prilikom prvog čitanja predlagač je uvažio određene primjedbe, ali sumnjamo da će se glavne zamjerke korigirati. Stoga poručujemo Vladi RH i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da Prijedlog zakona neće proći te da ćemo na prosvjedu kojeg GI Javno je Dobro organizira u četvrtak, 2. veljače u Zagrebu na Markovom trgu, jasno reći NE još jednoj mogućnosti ukidanja građanskih prava koje jamči Ustav RH.
Svim sudionicima prosvjedne šetnje zahvaljujemo na odazivu i sudjelovanju, a zainteresirane za prosvjed u Zagrebu pozivamo da se jave UZOR Osejava kako bi dobili dodatne informacije za organizirani prijevoz iz Splita – stoji u objavi UZOR Osejava.

MD/foto UZOR Osejava

- Oglas -