U obje makarske osnovne škole početkom ove godine uveden je građanski odgoj koji je, kako se čini sve popularniji među osnovcima, a posebno među učenicima nižih razreda kojima je drugačiji koncept izbornog predmeta zabavan, baš kao i sama tematika. Riječ je o predmetu koji djeci i mladima pomaže da budu odgovorni i aktivni članovi društva, a pokriva niz tema, od društvene i ljudsko pravne preko kulturalne pa do ekonomske, ekološke, političke…
Kako nam je otkrila nastavnica Antonija Milić, koja predaje ovaj predmet u Osnovnoj školi oca Petra Perice, ne radi se o klasičnoj ex catedra nastavi nego se sve te teme obrađuju kroz aktivnosti i igre koje su njima zanimljive, bez stresa koliko će tko zapamtiti od gradiva. Teorijski dio traje svega pet minuta, a koliko su djeca zainteresirana, pogotovo u nižim razredima, najbolje pokazuje to što često pitaju nastavnicu hoće li ponovno raditi ono što su radili prošli put.
– To je najbolja potvrda da im se sviđa ovakav koncept, kazuje nam nastavnica dodajući kako im je do sada naglasak bio na komunikaciji i medijima, a u okviru ove tematike dosta su pažnje posvetili nenasilnim oblicima komunikacije.
– Moram reći da već dosta toga znaju na tu temu jer se ona obrađuje i na satovima razrednika, ali i u predmetnoj nastavi, no nikad ne možemo previše pričati o prevenciji nasilja, objašnjava nastavnica Milić.
Na pitanje drži li da bi građanski odgoj bio poželjan za sve učenike složit će se s riječima kako je riječ o korisnim životnim temama o kojima treba uvijek iznova i iz drugih kutova progovarati. Svjesna je da je to proces koji traje, kao što joj je, kaže, jasno da će djeca najviše naučiti kroz igru i zabavu, bez pritiska oko provjere naučenog ili ocjena.
Potvrđuju to i naše sugovornice, učenice 4. b razreda koje petkom pohađaju sat građanskog odgoja i koje ga, kako doznajemo, ne propuštaju. Eva, Nera, Nina, Stela, Luce i Kiara raduju se nastavi i drago im je da su na početku školske godine odabrale ovaj izborni predmet.
Eva će reći da joj je zanimljivo i da voli učiti nove stvari. – Zanimalo me kako je to, probala sam i svidjelo mi se, kazuje Nera, a Stela će dodati kako voli kada pričaju na nastavi i kad uče neke nove stvari kroz te razgovore.
– Bilo bi dobro da dođu i ostali, ovdje se nauče zanimljive stvari, objašnjava Nina.
Pitamo ih jesu li obrađivali temu vršnjačkog nasilja i što po njima nasilje jest. Ružne riječi, isključivanje iz igre, vrijeđanje na društvenim mrežama…Na pitanje ima li toga kimaju glavom. – Trebali bismo se svi družiti i pomagati jedni drugima, kaže Nina.
Na pitanje što su sve naučile odgovaraju da su učile kako prepoznati lažne stranice i informacije, kako razlikovati vrste komunikacija i koje vrste razgovora postoje…Ponosno pripovijedaju kako su neke naučene stvari već primjenjivale u situacijama s braćom i sestrama.
– Mislim da smo i bolji jedni prema drugima kada idemo na građanski odgoj, zaključuje Eva.
Pitamo ih što misle o ograničavanju korištenja društvenih mreža i jesu li čule da se u Australiji zabranjuju mlađima od 16 godina.
– Ja sam mislila da će to biti kod nas pa sam rekla da više niti neću koristiti mobitel jer ni neće imati smisla bez društvenih mreža, smije se Nina, ali sve se sugovornice slažu kako im mobitel koristi i za puno korisnih stvari. Primjerice, Google.
– Najviše pretraživanje koristimo kad nešto radimo iz prirode i društva, u tome nam je najkorisniji. Za prirodu dosta moramo istraživati, veli Kiara.
Na pitanje vole li takav pristup nastavi Luce kima potvrdno.
– Zanimljivije nam je kad sami dođemo do nekih informacija i do znanja. Ne bi imalo smisla da nam baš sve govori učiteljica, korisnije je kad nekad sami istražujemo, učimo i utvrdimo gradivo, objašnjava Luce.
S obzirom da se u nastavi dotiču i uloge medija, za kraj ih pitamo što bi nama novinarima preporučili, o čemu da vodimo računa kad piđšemo naše članke.
– Vodite računa da ima smisla i da ne bude nešto što svatko zna nego da bude neka zabavna vijest koja će obradovati ljude, poručila nam je Luce.
Nadamo se da naša mala reportaža sa sata građanskog odgoja jest upravo ono što je naša sugovornica navela.
Ivona Ćirak /foto O.Franić
