Petak, 14 lipnja, 2024
NaslovnicaKOLUMNEKamarin Marina SrzićaKAMARIN MARINA SRZIĆA Makarski pojmovnik, prvi dio: od Akoštavanja do Grandece

KAMARIN MARINA SRZIĆA Makarski pojmovnik, prvi dio: od Akoštavanja do Grandece

U svakodnevnoj jadikovki Mandy se žali prijateljici -Ne mogu više! Pod stresom sam! Na poslu šef vrši mobing, a kući sam stalno prid kompjuterom ne bi li priko bukinga napunila koji apartman. Još radim i honorarno za jednu katering agenciju! Moram se resetirat! -Najbolje ti je aktivirat rivolving karticu pa otić u šoping! To će te relaksirat!, sjetila se utješnog rješenja prijateljica.

Da je ovu tiradu čula prababa ove mučenice frustrirane bremenom modernog života, ne bi je vraga riči razumila. Mobing, buking, katering, rivolving…babi Mandi bi zvučalo više kao čaranje kontra uroka babe Turke, nego kao žaljenje nad sudbinom. U svakom slučaju stara Mande bi se prikrstila i uzdahnula -Čerce moja, koja te to nenadinja zatekla da se baviš fatureton štringe? Umisto da moliš novenu svetom Anti, pa da te daruje bar jednom od svojih trinest gracija! Sve te spomenute faturete, štringe, novene i gracije iz babine replike sada pak ne bi razumjela praunuka Mandy, krštena po prababi Mandi.

Kamarin u pokušaju oživljavanja duha vremena i u prepričavanju fjaba, komedija i dramuleta kojima su nam akteri bili preci, duperaje antike termine što ih je prekrila prašina zaborava. Drugačije i ne može. Jer, kako bi to bilo da neki davni Šime iz kamarinske štorijice, izjavi kako se -Popodne mora relaksirati da bi prikupio energiju za ostatak dana… Šime je o relaksaciji i prikupljanju energije znao koliko i o teoriji relativiteta.

On bi potrebu za popodnevnim odmorom iskazao drugačije -Iđen malo ohanit i dat životu na voju. Dugo je do večeri, vaja skupit force!

Od ovog ćemo đira, do 200-og jubilarnog Kamarina, proći nasumice izabrane pojmove koji su se duperavali u tekstovima, a u svakodnevnom lokalnom govoru postali rijetki ili dobili nove kontekste i značenja. Da dugo ne mudrujemo, danas krećemo od -A, pa dokle stignemo…

-A kao AKOŠTAVANJE– Još postoji starih morskih vukova i mlađih entuzijasta koji drže do tradicije, pa pojam ne treba puno objašnjavati. Posebno ako ste posjetitelj makarskog Pliševca. Za sve one koji ne znaju, rječnik kaže; akoštati -pristati uz obalu. U govoru su se upotrebljavali još poneki maštoviti izrazi za uplovljavanje broda; taknit kraj, bacit cimu, vezat se za kolonu.

Makarska flota, vremenom sve manja, odmarala se akoštana u luci. Luka je izbacila iz upotrebe lijepu antiku talijanštinu – porat. Makarski porat, bio je odmorište barkama, gajetama, Rismondovim parobrodima, vaporima Njegošu i Rečini, u doba kad je magistrala bila samo san. Porat je strepio pred akoštavanjem prijetećih vojnih brodova i živio u uzbuđenju dočeka turista i odličnika. Obala je mijenjala imena. Od lokaliteta znanog kao riva, do čašćenja političkih veličina.

Zvala se tako Wilsonovom, kratko vrijeme Poglavnikovom, pa Titovom. Danas nosi ime po kralju Tomislavu. Imena su se mijenjala, ali je šušur ostajao živ.

Sveprisutna je borba lučkih nosača-fakina za preuzimanje putničkih valiža, hvatanje nadnice salbunjera za iskrcaj, vrebanje smantanih turista. Akoštavanje je imalo i svoje tužne inačice. Čekanje majki u strepnji dolaska sinova ili tragikomičnog iščekivanja stare cure na davno pobjeglog kapetana. Sve što jednom isplovi mora negdje, ako se ne desi zlo, i uploviti. Vapor pun regruta na putu u vojnu luku pratila bi djevojačka pjesma ‘Oj vaporu pukla ti propela, šta si dragog u Pulu odvela’ , a isplovljavanja na debelo more u Ameriku, romantičnijom verzijom ‘Zbogom dragi pratila te srića’.

Toliko o akoštavanjima uz kratku dopunu. Ispod glasa bi se dolazak kakve odeblje sugrađanke komentirao -Evo bracere sad će akoštat! Bracera po gradu još ima, ali u potrazi za dijetnom spizom, nemaju vremena za akoštat. Samo plutaju.

B kao BALINJERA– Kuglični ležaj korišten za pokretanje i vožnju kareta. Karet je nekoć bilo najpopularnije vozilo mularije. Sastojalo se od jednostavne drvene osnove na kojoj se sjedilo i od upravljača kojim se timuniralo. Cijeli su naraštaji zaradili brojne frakture ekstremiteta u strelovitoj vožnji niz Bidol, Vrpolje i Kačić. Najbolji su kareti i najulaštenije balinjere izlazile iz radione šjor Ante Marinkinog, a najspretniji su vozači, zbog konfiguracije tla bili oni s Vrpolja.

C kao CINIJE -Jeftinije. -Može li cinije? Bio je glavni upit gotovo svakog kupca proizvoda s makarske pijace. Kupravende, zakupnice tola i klupa za prodaju robe, bile su jednako spremne na cjenkanje kao i mušterije. Na upit za nižu cijenu piljarice bi se klele svim svetinjama da su na gubitku, a kupci da ne mogu toliko platiti. Zlatna sredina bi se uvijek dogovorila. Jedna stidljivija mušterija koja nije htjela pristati na natezanje oko cijene, doživjela je napad poslodavke s tole -Da si žena bar bi me probala zahebat! En ti takvu mušteriju, biži ča od mene!

Primorsko-makarski govorni aparat muke muči oko glasova -Č i -Ć. Uglavnom se izgovaraju nedefinirano, no svakako bliže tvrđoj verziji. Stoga se nećemo obazirati na savjete lektora, već glasove u slijedećim pojmovima ujediniti u -Č.

Č i Ć kao ČUNKOMAST– Ruž, šminka za usne. Ova slikovita složenica, potječe navodno iz živopisnog leksika Velikog Brda. Bio je to posprdan izraz za šminku djevojke koja bi se bez znanja roditelja ‘namrčila’ u želji da bude atraktivnija. Najčešće prilikom odlaska na fjere svetih Lovre i Petra. Skroman toaletni pribor rijetko je sadržavao prave pripravke. U svrhu ‘mrčenja’ koristio se umjesto ruža i sjenila, crveni krep-papir, a garbun je zamjenjivao olovku za iscrtavanje obrva. Pri prolasku tako kozmetički obrađenih cura prolaznici bi vikali -Ali su maškare?

Č i Ć kao ČIMAVICA– Stjenica. Neugodan grizući insekt, nekad glavni stanovnik inbotilja, šušta i kočeta. Za najtvrdokorniju vrstu smatrala se čimavica iz kavaleta. Naziv je vjerojatno ostao iz vremena dok su postelje bile improvizirane od tvrde daske, oslonjene o drvene držače (kavalete) i prekrivene šuškavim štramcem napunjenim komušinom ili slamom. Za čimavice se nedavno činilo da su izgubile bitku s higijenom i postale raritetom u svijetu kućnih ljubimaca. Nedavnom invazijom postale su glavna vijest u tiskovinama, na TV -ekranima i portalima. Čini se da su ipak posustale. Ona druga vrsta čimavica, u ljudskom obliku, tvrdokorna je sorta koja nikad neće posustati.

D kao DEŽGRACIJA – Nesreća. Uz manje ili veće osobne dežgracije, zabilježene su i one prave, velike, masovne. Kao takva je u grupnoj memoriji stanovništva ostala kužna dežgracija iz 1815., potres iz 1962. godine, te naravno sve gladi, ratovi i boleščine zbog kojih se molilo pred svim oltarima, a kasnije na zavjet zaboravljalo. Kako je sve podložno osobnoj procjeni, tako su se i dežgracije doživljavane različito. Kad je usred makarske velike trešnje jedna domaćica s prozora zakukala na sav glas, cijela je kala u zboru reagirala -Ko je nastrada? -Kokoš!, odgovorila je u očaju. -Izgorila je ko garbun, a moj voli da je živja! Eto kako i dežgracija ima lice i naličje.

DŽ kao DŽEP– zašto džep, kada je džep posve standardan pojam turskog podrijetla i neupitnog značenja. Ne zbog džepa nego zbog Ane Džepe. Ane je bila nešto edukanija od svoje generacije, pa je znala čak i izbiflati abecedu začudnom brzinu. Od svega joj je najdraže bilo istaknuti DŽ kao DŽep. Zato je i dobila pridivak Ane Džepe. No, ne samo radi abecede. Ane je bila sklona i kleptomaniji koja se nekad zvala lupežarija. Plijen koji bi lampnula kod susjede, u butigi ili na pijaci, deponirala je u džepove traverse ušivene nevidljivo ispod faše. Berekinada se brzo razotkrila, pa bi za njom mularija vikala -Ane Džepe šoto banka napunila džepe!

Đ kao ĐARDIN – Park, perivoj, vrt. Premda pojam – đardin u poplavi falše dalmatinštine dobiva značenje bilo kakvog vrta, to svakako nije. U đardinu se ne sade čimulice ili blitva. Za to služe vrtli. Jedini privatni ozbiljno uređen đardin bio je u gradu onaj iza Rančićeve kuće u Kalalargi.

Ostali su bili javni; fratarski između samostana i Osejave, te perivoj oko Kačićevog spomenika. Niti jedna arhitektonska intervencija u povijesti grada nije naišla na takva negodovanja kao preuređenje trga. Premda je zahvat dobio dobre stručne ocjene, puk je to doživio dramatično. Nestankom živice, palmi i zelenila, nestao je i mali piškeći Romeo s vrha fontane, najomiljeniji motiv na litretima iz naših djetinjstva. Gdje je Romeo nestao nikad nije sigurno utvrđeno.

E kao EBETE– Glupan, blesan. Izraz koji se i nije previše koristio, a vremenom je ispao iz upotrebe. Kao da Makarska nije imala dovoljan broj blesana da bi se termin udomaćio. Ili je možda imala veći broj furbi, koji su se samo pravili ebete. Takvi su, čineći se blesavima, uz furbariju postigli visoke ciljeve, te se popeli na pozicije vrijedne zavisti. Posljedice tog procesa osjećamo i danas.

F kao FREGANJE – Ribanje. Pune force i uspuhane, stopanice, makarske vrijedne domaćice, nekada su trljajući bruškinom dovodile čistoću drvenih poda i kamenih skala, do stupnja sterilnoga. Pred takva velika luštravanja uvijek se izgovarala strateško-higijenska umotvorina -Kuća se čisti iz kantuna, a sredina se čisti sama! Po uspješno obavljenom poslu, trudne bi se i umorne domaćice zagledale u blistavi pod i same sebi zadovoljno rekle -Vidi kakvi je, moga bi s njega makaruna jist! Termin -freganje, koristio se i u drugom kontekstu. Kada bi nekome nakon dugog perioda tolerancije na uvrede sasuo sve u lice, reklo bi se -Eno je Antica Đaninu dobro ofregala! U takvim slučajevima bruškin nije imao ulogu četke za ribanje, nego jezika, oštrijeg od najoštrijeg bruškina.

G kao GRANDECA -Raskoš, megalomanija. Čest poremećaj kod starosjedilačkog stanovništva prenesen do današnjih naraštaja. Kao i svaka megalomanija, ni ova naša nije imala temelja u stvarnom stanju, nego u prividu i pustoj želji. Poznata je i makarska obitelj grandomana čiji su pripadnici tvrdili kako je u njih sve najveće, pa im tako i ono što ulazi u vrčinu pritiče dva prsta. Opasnu grandecu zbog koje su se trošili novci ‘u štrope i konope’, mudri je makarski starac ocijenio najvećom bolešću -Najgori ti je falimenat bolest velike grandece. Najprije izgubiš sve šolde, a onda i sebe! Takva je procjena i definicija dostojna najslavnijih psihologa.

Šteta što je se i danas, u makarskom slučaju, rijetki drže.


Eto, u današnjem smo điru otvorili prvu stranicu antikog makarskog pojmovnika. I kad iščitamo posljednju stranicu nećemo biti ništa pametniji, no precima ćemo se bar malo približiti i rezervirati kartu za čitalačko putovanje u prošlost.
Piše Marino Srzić / foto: privatni album

- Oglas -