Dok turistički promet iz TZ-a govori o sasvim solidnoj sezoni, koja je u lipnju otprilike na razini prošle godine, turistički radnici i iznajmljivači na cijelom Jadranu govore o drugačijem iskustvu. Iako neki zaključuju kako se manipulira brojkama, odgovor treba potražiti u porastu brojke smještajnih jedinica.
U jučerašnjem izvještaju TZ Splitsko-dalmatinske županije navodi se kako je ove godine na tržište stavljeno preko 10.800 kreveta više nego ih je bilo 2022. godine na području županije. Broj objekata stavljen u komercijalnu funkciju je veći za čak 9 posto, što znači da naša županija broji preko 20 tisuća ležaja više. Najveći boom je u Dalmatinskoj zagori sa 16 posto, u Splitu s čak 13 posto, na Braču s 8 posto, Hvaru 5 posto i potom Makarskoj rivijeri 4 posto.
O koliko se pak porastu u Makarskoj radi?
Kako doznajemo iz makarskog TZ-a, u obiteljskom smještaju je 3,2 posto više kreveta, što uistinu i nije neki porast. No zanimljiv je nekomercijalni smještaj. Tu se radi o porastu od preko 10 posto! Zbrojimo li nove objekte u privatnom smještaju i nekomercijalnom smještaju koji se, nije tajna, dobrim dijelom i sami iznajmljuju, dođemo do brojke od 600-tinjak novih kreveta. One neprijavljene nećemo spominjati, a prema podacima Grada na osnovu uplaćenih poreza takvih je ukupno 9000 do 10.000 u gradu – onih koji nisu ni komercijalni ni nekomercijalni.
Znamo li da početkom srpnja u Makarskoj dnevno, u ovom terminu, bude prijavljeno oko 12 tisuća gostiju (lani je na 8. srpnja bilo skoro 13.500), računica je jednostavna. Oko 25 ostvare hoteli, oko 1000 nekomercijalni smještaj i ostali ugostiteljski objekti za smještaj, par stotina kampovi, a od 60 do 70 posto privatni smještaj. Tu se radi o oko 8000 do 9000 kreveta.
Uzmemo li da u privatnom, nekomercijalnom smještaju i onome “na crno” ima bar 1000 kreveta više, računica je jasna. Mjesto apartmana koji su lani bili puni, zauzeli su neki novi, brand new apartmani, odnosno postojeći turisti su se rasporedili po većem broju jedinica.
U usporedbi pak sa Splitom koji bilježi rast od 13 posto, Makarska ipak raste polako. Ali sigurno, i dobrim dijelom – nevidljivo. Na (u brojkama) slabo vidljivi rast nedavno je upozorio i Grad Makarska koji je od Instituta za turizam naručio Studiju nosivih kapaciteta koja je u finalnom obliku. Po toj studiji podaci Grada ukazuju na nešto što eVisitor ne prepoznaje, a to su brojne nekretnine koje niti su kategorizirane niti su prikazane kao nekomercijalni smještaj.
Zato se i ne treba čuditi tolikim nesrazmjerima. Kako bi obuzdao prekomjernu izgradnju i nekretninski biznis, Grad Makarska je još prije dvije godine pokrenuo izmjene Prostornog plana, ali cijela priča se odvija presporo i već odavno nema veze s interventnim mjerama kako je to tada predstavljeno.
Ivona Ćirak /foto M.D.
