Kao i svake godine, vode se rasprave kako nam je sezona podbacila tj. kako je sve više i više smještajnih kapaciteta prazno tj. slobodno na tržištu za najam, čak i u špici sezone, piše Hrturizam.hr.
Je li nam turistička sezona podbacila? Nije, ističe autor Goran Rihelj, dodajući kako to ne potvrđuje niti jedan službeni podatak.
– Ako gledamo službene podatke eVisitora, od početka godine do danas ostvareno je 10.6 milijuna dolazaka i 48.9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 4 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. Ako gledamo samo obalu, imamo 3 posto više dolazaka i 1 posto više noćenja, a ako gledamo samo kontinentalne županije imamo 6 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja.
Što se tiče turističkog prometa u predsezoni, ove godine bio je bolji za 11 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima nego prošle godine.
Dakle, ako gledamo službene brojke, a to su jedini službeni i relevantni podaci, imamo rast broja dolaska i noćenja spram prošle godine – koja je inače bila rekordna turistička sezona.
Dakle o slabijoj turističkoj sezoni nema nikakvog govora niti službenih podataka. Možemo samo pričati o dojmu, no to je druga priča. Dapače, ako se trenutni trendovi nastave – opet ćemo imati novu referentu rekordnu turističku godinu.
Također, na autocestama je zabilježen promet od 34,2 milijuna vozila od početka godine do 15. srpnja, što je 11 posto više nego u istom razdoblju lani, a naplaćeno je 12 posto više cestarina, u iznosu od 205,2 milijuna eura bez PDV-a. Broj putnika u hrvatskim zračnim lukama porastao je između 10 i 25 posto.
Zašto onda ima praznih smještajnih kapaciteta za turistički najam?
Oni koji prate turizam, pa tako i hrturizam, znaju kako se već godinama jasno i glasno ističe kako Hrvatska ima preveliku ponudu spram potražnje, a broj smještajnih kapaciteta iz godine u godinu samo raste, ističe Rihelj.
– Ako gledamo tablicu koja govori o službenim ukupnim kapacitetima, jasno se vidi kako samo u 2024. godini imamo 57.868 ležajeva više nego 2023. godine. Ako toj brojci pridodamo i rast broja smještaja svake godine, jasno je kako se u nazad samo par godina stvorila prevelika ponuda spram potražnje. Na to sam upozoravao i prije 2019. godine.
Ono što je također jasno vidljivo, kako samo ove godine imamo 52.026 više kreveta u “privatnom smještaju” nego 2023. godine. Ako tome dodamo i rast kapaciteta u privatnom smještaju unazad pet ili više godina – zaključak je jasan. Ako imamo istu potražnju ( ili blagi rast ), a broj smještajnih kapaciteta raste dvoznamenkasto – matematika je jasna.
Neki smještajni objekti će biti slabije popunjeni, neki će imati kraću sezonu, a neki manju cijenu koju će nuditi pod last minute ponudom. Također, kako raste ponuda iz godine u godinu, sve više vlasnika smještaja će biti u istoj situaciji, pogotovo oni kapaciteti koji su slabije kvalitete. Logično je da će prije iznajmiti oni kapaciteti koji su bolje kvalitete i na boljoj lokaciji tj. daju najbolji odnos vrijednosti za novac, od onih manje kvalitete.
Obratite pažnju i kako “crno tržište” nije u službenim podacima, a prema konzervativnim procjenama radi se o 30% kapaciteta u privatnom smještaju. Naravno, nitko ne zna točnu brojku, ali svi sve znamo, zar ne?
Konkurencija je jaka, kako u Hrvatskoj, tako i kod drugih destinacijskih konkurenata.
Što se tiče cijene, možemo imati svoje mišljenje, no to je stvar tržišta. Tržište je najbolji regulator. Ako smo previše digli cijene i ne opravdamo vrijednost za novac, tržište će nas kazniti. Kaznit će nas ove godine slabijom potrošnjom, a iduće sezone slabijim dolaskom.
Ako gledamo samo broj dolaska i noćenja koji raste iz godine u godinu, očito nas tržište još ne kažnjava – što god ja ili vi mislili o tome, ističe u svojoj analizi na portalu Hrturizam.hr.
– Zaključak je jasan. Ne, sezona nije podbacila. Dapače, opet ćemo imati rekordnu sezonu. Naravno ako gledamo samo statistiku broja dolaska i noćenja. No turizam je puno više od kreveta i plaže. Za ovu raspravu oko lošije sezone, jednostavno nema službenih podataka.
A što se tiče smještajnih kapaciteta, jasno je kako iz godine u godinu broj kapaciteta raste, a potražnja je ista ili imamo mali rast iste, no ne toliki da popuni sve nove kapacitete, poručuje Rihelj te dodaje kako se postavlja pitanje i prati li sve to rast i jačanje bazične infrastrukture, jesmo li proširili plaže, broj parking mjesta, ojačali električnu mrežu, ojačali kapacitete za gospodarenje s više otpada, poboljšali sustav vodoopskrbe i odvodnje…
To su pitanja oko kojih moramo voditi rasprave. To je prvi stup održivog turizma. Koliko uopće možemo primiti gostiju sukladno trenutnom opterećenju cijele infrastrukture, za kraj navodi autor analize.
M.D./foto M.D.
