Proteklog tjedna iznijeli smo podatke koje smo dobili iz Policiije, a prema kojima je evidentan značajan porast nasilja u obitelji, i to poglavito prema ženama. Više detaljniijih podataka i nekakav opći osvrt dobili smo iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, točnije, Natalije Urlić, od v.d. ravnateljice područnog ureda u Makarskoj. Njihovi podaci također svjedoče o porastu nasilja, a o strukturi počinitelja nasilja, bilo po spolu, dobnoj skupini, stupnju obrazovanja, kao i ostalim dostupnim podacima više nam je rekla Urlić koja i sama naglašava kako je važno ne skrivati problem. Žrtve su, kako napominje, ne samo žene nego cijela obitelj, a osim zaštititi žrtve, ističe kako je važno pomoći i nasilniku koji u većini to ne želi biti.
– Područni ured Makarska je tijekom 2022.g. postupao u 56 obitelji u kojima je zabilježeno nasilje u obitelji. Od navedenih predmeta 80 posto je bilo riječ o nasilju prema odraslim osobama, dok je u 20 posto istovremeno prijavljeno nasilje prema djeci i odraslim osobama. U odnosu na oblik nasilja 40 posto je bilo riječ o istovremeno više vrsta nasilja, 38 posto psihičko nasilje, 10 posto ekonomsko nasilje, 8 posto tjelesno nasilje, a po 2 posto zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi, ističe voditeljica ureda.
Iz statistike je vidljivo da je psihičko nasilje daleko zastupljenije od isključivo tjelesnog nasilja, no da je najviše zlostavljanja koje “pokriva” više vrsta nasilja.
U 66 % slučajeva je bilo riječ o prvoj prijavi, dok je u preostalim slučajevima riječ o već ranije prijavljenom nasilju u pojedinoj obitelji. U odnosu na trajanje nasilja podjednako je bilo jednokratnog trajanja nasilja kao i onog koje traje više od godine dana.
U odnosu na statističke podatke žrtava odraslih osoba, 60 posto su žene, s najvećim udjelom u dobnoj skupini od 31 do 50 godina.
Odnos žrtve i počinitelja su bračni partneri u 60 posto slučajeva, izvanbračni partneri 20 %, a preostalo su izvanbračni i bivši izvanbračni partneri.
Statistički podaci počinitelja su prema spolu 78 posto muškaraca, a 22 posto žena, a u oba spola je 50 posto počinitelja dobne skupina od 31 do 50 godina, dok ih je a najmanje u dobi od 18 do 30. Ostali značajniji sociodemografski podaci o počiniteljima su da je među istima znatno više nezaposlenih osoba nego osoba koje su zaposlene.
– Postupanja našeg ureda u ranijim godinama: 2021. godini 51 obitelj, 2020. godine 40 obitelji, 2019. godine 36 obitelji, a ove godine smo u prvih sedam mjeseci imali već 37 obitelji u kojima je evidentirano nasilje.
Oblici postupanja prema žrtvi, odnosno ovlasti područnog ureda su ponuditi i osigurati žrtvi smještaj u sigurnu kuću, izrada plana sigurnosti žrtve, kao i poduzimanje mjere obiteljsko pravne zaštite u slučajevima u kojima su uključena i djeca. Posebice želim istaknuti i da poduzimamo radnje i prema počinitelju nasilja, i to ne samo kroz mogućnost predlaganja sudu izricanja zaštitnih mjera (obvezan psihosocijalni tretman, zabrana približavanja i uznemiravanja, zabrana uhođenja žrtve nasilja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva i obvezno liječenje od ovisnosti) već se i počinitelju pristupa kao osobi kojoj je potrebna pomoć kako bi se otklonili uzroci koji dovode do neprimjerenog i protuzakonitog ponašanja. U odnosu na statistiku razvoda, protekle godine u 20 posto postupaka smo zabilježili da je bilo prisutno nasilje, tumači Urlić.
Pitali smo ju kako komentira očiti porast broja kaznenih i prekršajnih prijava.
– Za davanje odgovora u odnosu na povećanje broja nasilja, i to posebice nasilja sa obilježjima teških kaznenih djela protiv života i zdravlja, teško je dati odgovor, jer je to posljedica niza čimbenika društva i vremena u kojem živimo. No mišljenja sam da je bitno ne sakrivati problem u obitelji i na vrijeme reagirati na svaki oblik nasilja, ne s ciljem da se nekoga prijavi i kazni, već da se prvenstveno pomogne obitelji u kojoj se javlja nasilje da ga više ne bude. To je jedini način da se pravovremeno pruži pomoć ne samo žrtvi, već i nasilniku, i na stručan način pomogne da promijeni svoje ponašanje, odnosno otklone uzroci koji dovode do nasilja, jer sam uvjerena da nijedan čovjek ne želi biti nasilnik, no ne zna pravilno odgovoriti na životne izazove na koje nailazi.
Upravo na tom tragu je i zakonodavac novim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi propisao i novu uslugu: Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, s ciljem prevencije nasilničkog ponašanja kroz savjetodavno-terapijsku i psihoedukativnu uslugu usmjerenu na zaustavljanje i sprječavanje nasilničkog ponašanja u obitelji, uključivanjem korisnika u strukturirani tretman kojemu je cilj zaustaviti nasilje među partnerima i/ili u obitelj, zaključila je Natalija Urlić.
Ivona Ćirak /foto M.D.
