Ustavni sud je jučer odbacio tužbe sedam hrvatskih banaka koje su se žalile na presude Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda zbog nepoštenih ugovornih odredbi vezanih uz švicarski franak. Najavu žalbe Ustavnom sudu banke su naime najavile u rujnu 2019. godine nakon što je Vrhovni sud odbio njihove žalbe i prihvatio presudu Visokog trgovačkog suda kojom su proglašene krivima i zbog načina na koji su ugovarale promjenu tečaja, a ne samo kamatne stope. Veliki je ovo trijumf za sve oštećene među kojima ima i veliki broj onih na Makarskoj rivijeri.
Jurica Dobrinić, bivši koordinator pravno-ekonomskog tima Udruge Franak, kaže kako ga mnogi zovu posljednja dva dana, ne znajući što odbacivanje tužbi u praksi znači za njihov slučaj.
– Ova presuda je konačna potvrda o ništetnosti valutne klauzule pored ništetnosti promjenljive kamatne stope i bila je posljednja mogućnost banaka da se izvuku iz vrlo neugodne situacije u koju su se same dovele. Iako je presuda o ništetnosti bila donesena još 2013. godine sve ove godine se vodila bitka da ta odredba u ugovorima postane nedvojbeno ništetna, kaže Dobrinić koji naglašava kako zastare nema.
-Zastara se utvrđuje u sudskom postupku nakon podnošenja tužbe. Pozivanjem na ovu presudu i prethodne odluke Vrhovnog suda dužnik može ostvariti povrat preplaćenog novca, tumači.
Na upit što ljudi trebaju napraviti kako bi ostvarili povrat preplaćenog novca, odvraća kako je postupak relativno jednostavan.
– Trebaju se obratiti nekom od odvjetnika koji će im napraviti tužbu. Za tužbu moraju imati svu potrebnu dokumentaciju. Ako ju imaju kod sebe – odlično, ako nemaju moraju otići u banku i tamo zatražiti da im se izda. Obično se tu radi o ugovoru o kreditu, pregledu kamatnih stopa i kartici kredita na kojoj se vide svi podaci o tijeku otplate kredita. Bilo bi poželjno da su podaci u valuti CHF. Ova dokumentacija služi radi toga da se izračuna preplaćeni iznos u kunama i pravilno postavi tužbeni zahtjev, upozorava Dobrinić.
Za sada se ova presuda sa sto posto sigurnosti odnosi samo na dužnike koji su imali ugovore koje su otplatili prije konverzije (30.09.2015.) ili nisu konvertirali kredit, a i dalje ga otplaćuju.
– Ovo mogu iskoristiti i svi dužnici koji iz tko zna kojih razloga uopće nisu tužili financijske institucije, jer imaju pravo na povrat preplaćenih novaca. Moje mišljenje je da veliki broj korisnika auto-kredita uopće nije tužilo banke jer su bili neinformirani i u strahu da će na sudu izgubiti. Sada imaju priliku to napraviti. S druge strane, svi dužnici koji su konvertirali kredite moraju se strpjeti još malo. U Hrvatskoj postoje presude koje idu u korist dužnicima, ali i one koje su protiv njih. Problem je neujednačenosti sudske prakse, nerazumijevanja pravno-ekonomskog učinka konverzije ili tvrdokornog stava pojedini sudaca koji smatraju kako je konverzija bila dovoljna za dužnike, kazat će Dobrinić.
– Vrhovni sud je utvrdio da postoji pravni interes za tužbu za ništetnu kamatu i valutu i kod konvertiranih kredita, ali su zbog navednih stavova pojedinih sudaca ishodi neizvjesni. Zašto? Konverzija koje su banke izračunavale također je provedena s ništetnom promjenljivom kamatnom stopom koju su proizvoljno određivale za izračun kredita u EUR. Sve se svodilo na “matematičku manipulaciju” jer im je to bilo omogućeno kroz neodređene i nedefinirane zakonske odredbe Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, iako je već tada promjenljiva kamatna stopa pravomoćno bila proglašena ništetnom, zaključuje naš sugovornik.
Ivona Ćirak/foto privatna arhiva
