U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni doktorski studij bilo je upisano 4 788 doktoranada, izvještava Državni zavod za statistiku. Najviše doktoranada bilo je upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 60,5%, na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 12,0%, na Sveučilištu u Rijeci 10,3%, na Sveučilištu u Splitu 8,0%, na Sveučilištu Sjever 2,8%, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,4%, na Sveučilištu u Zadru 2,2%, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,7%, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,6%, na Sveučilištu u Puli 0,3%, te na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,2%.
Od ukupnog broja upisanih na sveučilišni doktorski studij bilo je 2 742 doktorandica (57,3%). Najviše upisanih doktorandica bilo je na Sveučilištu Sjever, 81,3%. Slijede Sveučilište u Puli, sa 75,0%, Sveučilište u Osijeku, sa 65,2%, Sveučilište u Dubrovniku, s njih 63,3%, Sveučilište u Splitu, s 58,2%, Hrvatsko katoličko sveučilište, s 56,5%, Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Rijeci, sa po 55,8% upisanih doktorandica, Sveučilište u Zagrebu, s 55,2% i Libertas međunarodno sveučilište, s 50,0%, dok je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upisano najmanje doktorandica, njih 9,0%.
Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše je doktoranada u skupini 25 – 29 godina (33,1%), a najmanje u skupini 55 i više godina (3,0%). U skupini 30 – 34 godine ima 23,6% doktoranada, u skupini 35 – 39 godina 15,0%, u skupini 40 – 44 godine 10,7%, u skupini 45 – 49 godina 7,3%, u skupini do 24 godine 2,5%, a u skupini 50 – 54 godine ima 4,8% doktoranada.
Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše doktoranada upisalo je sveučilišni doktorski studij iz područja društvenih znanosti (24,9%), a slijedi područje tehničkih znanosti (22,5%). Sveučilišni doktorski studij iz područja biomedicine i zdravstva upisalo je 15,9% doktoranada, iz područja prirodnih znanosti 15,3%, iz područja humanističkih znanosti 9,9%, iz interdisciplinarnih područja znanosti 6,8%, iz područja biotehničkih znanosti 4,5%, a iz umjetničkog područja 0,2%.
Prema prebivalištu, 94,9% doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,1% izvan nje. Među njima su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovine te Kosova, a doktorski studij uglavnom su upisali na Sveučilištu u Zagrebu. Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 96,6% jesu državljani Republike Hrvatske, a 3,4% ih ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana 93,3% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,4% izvan nje.
Zaposlenih je doktoranada 96,9%, a 3,1% ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada najviše ih je zaposleno u području obrazovanja, 42,2%. U području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 18,0%, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 14,9%, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 7,2%, u području informacija i komunikacija 3,6%, u području prerađivačke industrije 3,1%, u području umjetnosti, zabave i rekreacije 2,2% i u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,0%, dok ih je 6,8% zaposleno u ostalim djelatnostima.
Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 50,4% njih platilo osobno. Za 39,4% doktoranada troškove studija platio je poslodavac, za 7,4% doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna, a za njih 2,8% način plaćanja studija u kategoriji je Ostalo.
M.D./foto M.D.
