Ovog je tjedna, na tiskovnoj konferenciji u specijalnoj bolnici “Biokovka”, predstavljen veliki projekt zelene i digitalne tranzicije poznatog rehabilitacijskog centra. Zdravstveni turizam definitivno je budućnost, no teško je govoriti o ozbiljnom razvoju zdravstvenog turizma bez funkcionalnog zdravstvenog sustava.
Pitanje zdravstvenih kadrova kompleksno je pitanje o kojemu smo porazgovarali sa Stipom Čogeljom, dožupanom Splitsko-dalmatinske županije. Problem se tiče svih razina upravljanja, počevši od državne, preko regionalne, pa do lokalne koja se posljednjih godina sve aktivnije uključuje, no glede upravljanja i financiranja Županija, kao osnivač, ipak ima glavnu riječ.
Dožupana smo pitali bi li se uprava Doma zdravlja ipak trebala aktivnije i odlučnije postaviti glede raspodjele kadrova. Podsjetili smo, naime, kako Makarska nema radiologa, dok Imotski ima dva; psihijatrica koja se javila na natječaj za Makarsku naposljetku se ipak odlučila za Ploče.
– Nažalost, Makarska ima jako malo domaćeg kadra kad je zdravstvo u pitanju. Sve druge doktore, sestre ili tehničare koji dolaze iz drugih krajeva županije ili države, Uprava DZ-a ili Županija ne može „prisiliti“ da dođu raditi baš u Makarsku. Na prvom mjestu tu je na potezu lokalna samouprava kako bi osigurala motivacijski moment kako bi se netko odlučio doći raditi u Makarsku iz drugih krajeva RH (stan, stimulacija, skrb za kompletnu obitelj ili nešto četvrto…). To je nešto što je i u prošlosti na sličan način uspješno funkcioniralo.
Npr. doktorica specijalistica radiologije je bila na pravom putu da ostane dulje u Makarskoj, ali lokalna zajednica nije prepoznala važnost skrbi za čitavu obitelj. Naime, suprug je pedagog koji se javljao na niz natječaja. S obzirom da joj je suprug dobio posao u drugim krajevima, onda se i ona odlučila za preseljenje u isti taj kraj, a ne za posao u Makarskoj. Napomenimo, doktorica može birati gdje želi raditi u RH.
Doktorica psihijatrica je isto tako mogla birati gdje želi raditi (Ploče ili Makarska) i odlučila se za Ploče jer je tamo pronašla bolje uvjete od strane lokalne zajednice. Bilo to u smislu uvjeta koji nudi jedinica lokalne samouprave, financijskih, stambenih i slično, ili mogućnosti za njihovu obitelj, poput smještaja u vrtiću za djecu koji zna biti često problem, profesionalnog usavršavanja i napredovanja supružnika, mogućnosti ostvarivanja glazbenih, sportskih ili drugih talenata i želja njih i članova njihove obitelji, blizina roditelja i rodnog kraja…, odgovorio je Čogelja.
U Makarskoj je, i to ne samo na političkoj razini, prisutan narativ kako se Makarska namjerno sabotira kad govorimo o zdravstvu…
– Ono u što sam apsolutno siguran je da Splitsko-dalmatinska županija i Dom zdravlja, te svi naši djelatnici predano rade na svladavanju svih izazova i da ne sabotiraju sami sebe, odnosno zdravstveni sustav u kojem i oni sami rade, kazat će dožupan.
Pitanje kadrova svugdje je veliki problem, ima li Županija nekakvu strategiju glede obrazovanja, stipendiranja; općenito nekakav dugoročniji plan s kojim bi se poticala medicinska zvanja i ostanak na području županije?
– Sutra ujutro bi KBC mogao zaposliti 350 medicinskih sestara i tehničara, tako da je jasno da je to veliki problem. S državom surađujemo kako bismo riješili neke prepreke poput nostrifikacije diploma drugih zemalja poput BiH, jer oni koji tamo završe moraju odraditi i petu godinu, što je u redu. No moraju i staž, a to nas dosta onemogućava.
Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, pripremamo sad razred medicinskih sestara u Imotskom, a sad nam izlazi i prva generacija u Sinju. Moram naglasiti da preko 80 posto završenih učenika ili učenica u Splitu odlazi u privatni sektor, tako da su nam razredi u tim tradicionalnijim sredinama dosta bitni.
Nadalje, ove nas godine očekuje i mrežna linija koja će spojiti Makarsku sa Splitom i zaleđem. Natječaj ide u trećem mjesecu i time ćemo dobiti jedan stabilan javni prijevoz koji će omogućiti komunikaciju djelatnika, pa će biti lakše, primjerice, živjeti u Imotskom, a raditi u Makarskoj, veli dožupan.
Planirate li još neke mjere kojima bi se potaknula medicinska zvanja?
– Od mjera imamo pripremu programa za deficitarna zanimanja, nešto na tragu onoga što rade Grad Vrlika i Supetar. Naša županija je napravila program i javni poziv, ali sami ipak ne možemo utjecati na odluke. No ako se uključe jedinice lokalne samouprave, Županija, poslodavac, Dom zdravlja, KBC, onda bi se sinergijski moglo puno više.
KBC je sad primjerice izdvojio 100 tisuća eura za stipendije, koje bi išle od trećeg razreda srednje. Kada bi te stipendije u konačnici iznosile 400 ili 500 umjesto 100 ili 200 eura, onda bi to bila ipak konkretnija motivacija. Taj trošak bi mogli podijeliti Županija, Grad, Dom zdravlja…
Također bi se moglo zajednički djelovati kroz poticaje za plaće liječnicima. Makarska, inače, stvarno dobro surađuje s Domom zdravlja, i osigurava se smještaj i sve ostalo, rekao je dožupan.
Hoće li se uskoro pokrenuti nekakav dijalog glede zajedničkog stipendiranja?
– Što se tiče stipendiranja odlučeno je kako bi Splitsko-dalmatinska županija definitivno trebala biti krovno tijelo ili centralna točka na kojoj bi se objedinio pristup, međutim ponovno lokalna samouprava mora vrlo aktivno sudjelovati u cijelom postupku, posebno one koje su ekonomski dobro razvijene. Čelnici i djelatnici jedinica lokalne samouprave mogu puno lakše prepoznati i motivirati mlade ljude da se bave određenim, u ovom slučaju, zdravstvnim zanimanjima, poznavajući njihovu obitelj, navike i želje.
Ako se rade akcije zaštite okoliša, preventivne zdravstvene akcije, sportske, kulturne, humanitarne akcije, zašto ne bi napravili i akciju promicanja pojedinih zanimanja u lokalnoj zajednici. Djelatnici Doma zdravlja i HZZ često obilaze škole, ali samo jedinica lokalne samouprave može osigurati ciljani i plodonosniji pristup. Trenutno smo u fazi usuglašavanja Programa koji ćemo pustiti na javno savjetovanje kako bi i u njegovoj izradi sudjelovalo svi zainteresirani građani, potom ćemo pozvati sve jedinice lokalne samouprave na iskaz interesa za provođenje natjecaja za stipendiranje. Grad Vrgorac i Supetar takve programe, kako sam spomenuo, već imaju, za kraj je poručio dožupan Čogelja.
Ivona Ćirak / foto O.Franić
