Četvrtak, 25 srpnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOBudućnost Platna i dalje pod upitnikom: Je li rješenje ove vlasti u...

Budućnost Platna i dalje pod upitnikom: Je li rješenje ove vlasti u kombinaciji zelene gradnje i održivog urbanizma?

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno je otvoreno pitanje Platna, namjene ovog područja i planova ove gradske vlasti oko njegove budućnosti. Zašto je ovo pitanje ponovno aktualno? Odgovor leži u činjenici da su trenutno u tijeku izmjene županijskog prostornog plana, a vrlo skoro i makarskog. Budući se pritom ujedno donosi i odluka o Platnu kao dijelu Osejave, definitivno je trenutak kad treba odlučiti što ova vlast tamo želi, što ova vlast tamo može realizirati, koja je opcija najizglednija i koji su im alati na raspolaganju.

Jer iako je Zoran Paunović kao predlagatelj dnevnog reda još 2021. godine u srpnju servirao vijećnicima odluku o stavljanju Urbanističkog plana uređenja Platno, u županijskom planu i dalje stoji ista, sportsko-rekreacijska namjena, i obuhvat od 18,6 hektara prema prostornom planu grada. Dakle, priča i dalje traje, a epiloga nema.

Trenutna situacija za sobom vuče nekoliko mogućih scenarija. Grad može naprosto uskladiti svoj plan sa županijskim i ne tražiti od njih tijekom javne rasprave smanjenje obuhvata ili promjenu namjene. Može tražiti djelomično smanjenje obuhvata, može potpuno, može promjenu namjene; ukratko, kao i svaki građanin ili institucija može uložiti bilo koju primjedbu. Može li lobirati, to je već jedan klizaviji teren koliko god bio politička realnost. Može i usporedo ići na trajnu zaštitu, ali taj je scenarij po svoj prilici neizgledan.

No što god Grad Makarska tražio i kako se god postavio, županijski plan je iznad gradskog. Dakle, iniciranje promjene namjene unutar dvaju razina planova, u trenutku kad su izmjene i dopune županijskog plana pokrenute još lani, a izmjene i dopune gradskog prostornog plana su u početku, za posljedicu može imati neizvjestan ishod koji se onda može odraziti na dugoročno prolongiranje donošenja nove gradske planske dokumentacije. Gdje je rješenje, kako Grad diše?

O svemu ovome razgovarali smo s Tomom Matkovićem, savjetnikom za prostorno uređenje pri Upravnom odjelu za razvoj grada. Matković kaže kako je, prije svega, činjenica da je obuhvat Platna u ovom trenutku (podsjetimo da posljednje izmjene plana nisu bile u grafičkom dijelu, pa po ovom pitanju i dalje važi onaj iz 2020., op.a.) nešto veći od županijskog.

– Kroz izmjene Prostornog plana uređenja Grada to možemo uskladiti. Pitanje koje postavljate vezano za iniciranje prenamjene podrazumijeva mijenjanje županijskog prostornog plana čije su izmjene i dopune u tijeku, a u osnovi mi možemo reagirati tek kada bude javna rasprava. Problem je što mi možemo računati da će prijedlog proći i takvog ga staviti u prijedlog našeg plana. No on ne mora proći, i onda smo opet na početku, budući u tom slučaju opet ne bismo bili usklađeni sa županijskim planom, što je zakonska obveza.

Stoga je po meni najsigurnije i urbanistički racionalno rješenje, prvenstveno u cilju potreba održivog razvitka grada, zadržati sportsko- rekreacijsku namjenu, smanjiti obuhvat za ta 2,5 hektara kako bismo se uskladili, a kroz naš prostorni plan da damo strože odredbe nego one maksimalne urbanističke parametre što koji važe u županijskom planu. Uz to, po meni je urbocivilizacijski je najbolje rješenje ići na arhitektonsko-urbanistički natječaj na način da se obveza provođenja natječaja odredi Prostornim planom uređenja Grada, pri čemu bi struka, uz inpute vlasti, ponudila najbolje rješenje koje bi se onda implementiralo kroz donošenje novog UPU-a ili provedbom na temelju prvonagrađenog rada, izravno prema odredbama gradskog prostornog plana.

screenshot: Makarska televizija

Ukoliko bi se išlo na minimalno „invazivni” pristup i uz održivi urbanizam sa maksimalnim čuvanjem zelenih površina i minimalnu arhitektonski kvalitetno promišljenu „zelenu” izgradnju primjerenu tom vrijednom prostoru, moglo bi se naći dobro rješenje, kazao nam je Matković.

Znači li u svemu tome išta odluka o stavljanju UPU-a van snage, ili je ona bila samo predstava za javnost?
– Znači, jer se po tom UPU-u u ovom trenutku tamo ne može ništa raditi. Grad je obvezan donijeti drugi, ili kao što sam rekao druga mogućnost je implementirati zadovoljavajuće rješenje prema arhitektonsko- urbanisitčkom natječaju, na temelju odredbi Prostornog plana uređenja Grada, odgovorio je savjetnik za prostorno uređenje.

Traganje za rješenjem kroz natječaj prvi je put u javnosti spomenuto na prošloj sjednici Gradskog vijeća, kad je za status UPU-a Platno upitala vijećnica NLO-a Ivana Miočević Franić. Zaintrigirani ovim novim momentom oko sapunice zvane Platno napravili smo i anketu na našem portalu. U anketi je glasalo 228 čitatelja i iako smo svjesni da nije najrelevantniji pokazatelj bila javnosti, ipak bi mogla poslužiti kao nekakav okvirni orijentir. Uglavnom, čak 64 posto se izjasnilo kako želi da Platno ostane šuma kakva jest. Njih 30 posto želi sportsko-rekreacijske sadržaje jer drže da nam toga nedostaje, a 16 posto vjeruje da bi natječaj, odnosno struka mogla ponuditi rješenje kojim bi se dobili i sportski sadržaji, a ujedno zadržala šuma.

Gradonačelnik Zoran Paunović nije do sada javno komentirao ovu temu niti se decidirano izjasnio. Međutim, nije zgoreg vratiti film na izrečeno na toj famoznoj sjednici održanoj u srpnju 2021. godine. Gradonačelnik je tada, dakle, kazao kako je taj megalomanski UPU iz
2011. neprovediv, a osim Frane Filipetija koji je kazao da su jasno dali do znanja kako štite zelene površine te Stjepana Zelića koji je rekao da ne zna vidi li tamo hotele ili koktele, vladajući su zapravo prilično štedjeli na izražavanju stavova. Kako je bilo tada, tako je,
otprilike i danas.

NLO, s druge strane, čvrsto prianja uz staru ideju da Platno treba vratiti Osejavi kojoj pripada i od koje je po njima umjetno otkinuto, a Osejavi da treba trajna zaštita. Rezolutno se protive sportsko-rekreacijskoj namjeni; po njima Platno treba biti šuma. Čak su pokretali proceduru za proglašenjem Osejave (i Sv. Petra) značajnim krajobrazom, no Ministarstvo ih je odbilo s objašnjenjem kako to nije prioritet, a nisu daleko stigli ni s JU More i krš koji su rekli kako oba poluotoka ne odgovaraju zakonskim uvjetima.

Inače, valja podsjetiti da urbanistički plan uređenja Platna datira još iz 2011. godine, kad je njegov obuhvat glasio čak 23 hektara. Sedam godina poslije oko Platna se – kada su vijećnici razglabali o novom polazištu žičare s Platna – zakotrljala priča o zapravo već starom planu. Pokrenuta je peticija od strane Građanske inicijative Osejava, kasnije UZOR Osejava, iz koje je potekao i NLO. Protiv UPU-a kroz peticiju se izjasnilo preko 4000 građana.

arhivska fotografija: prosvjed u srpnju 2020.

Dok je Jure Brkan bio na vlasti, govora o ukidanju ovog UPU-a nije bilo, a prosvjednike su čak nazvali huliganima. HDZ je naručio nekakvu simulaciju koja je imala dokazati kako su tako planirani sportski tereni dobri i poželjni, no nije ispunila svoju funkciju.

NLO je, s druge strane, dobar dio podrške zadobio baš zahvaljujući tvrdom stavu oko Osejave i Sv.Petra, pa je kao nemalo iznenađenje došla SDP-ova odluka o stavljanju UPU-a van snage praktički odmah po zasjedanju u fotelju, budući im na tome nikad nije bio forte u kampanji. Nedorečenost oko Platna prati ih i danas, a s obzirom da su i inače skloni alatu natječaja, po svoj prilici u tome vide rasplet sudbine ovih nimalo beznačajnih 200 tisuća kvadrata.
piše: Ivona Ćirak

- Oglas -