Četvrtak, 30 svibnja, 2024
NaslovnicaVIJESTIDalmacijaBOL - KONFERENCIJA O ODRŽIVOSTI OTOKA "Razvijajmo pametne i samoodržive otoke!"

BOL – KONFERENCIJA O ODRŽIVOSTI OTOKA “Razvijajmo pametne i samoodržive otoke!”

Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, u organizaciji Općine Bol i Turističke zajednice općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije, 28. travnja 2023., održana je Konferencija o održivosti otoka i digitalizaciji u turizmu – GREEN ENERGY ISLANDS #BOL100.

Program se sastojao od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazalo se i na pozitivne primjere iz prakse te su se dodijelila priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
U novim vremenima Bol razmišlja o budućnosti i održivosti”

„U ovih 100 god prošli smo razne faze u razvoju destinacije, te naučili da se održivi razvoj ne ogleda samo u ekologiji već i u socio – kulturnom aspektu, očuvanju sustava vrijednost lokalnog stanovništva. Nadamo se da će novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama unaprijediti buduće korake i procese po pitanju očuvanja naših najvrijednijih resursa”, na samom početku konferencije, kazala je općinska načelnica Katarina Marčić, domaćin konferencije.

“Sa slavom dolazi i odgovornost. Težite ciljevima održivog razvoja, kako bi ljepote Bola, kulturna baština ostali očuvani za generacije koje dolaze“ kazala je putem video javljanja zastupnica u Eu parlametu Sunčana Glavak.

„150 milijuna eura iz EU fondova za razvoj otoka, dati će novi zamah razvoju. U programskom razdoblju 2021. – 2027. pred Hrvatskom je čak 25 milijardi eura europskih sredstava, koji će se kanalizirati prema svim dijelovima našeg teritorija ”kazao je Ivan Bota, ravnatelj uprave za regionalni razvoj pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i europskih fondova

“Ulaganja u infrastrukturu, izgradnju cesta, projekte energetske neovisnosti otoka, inovacije zelene industrije, IT industriju, centre izvrsnosti te centre kompetencija u fokusu su politike Vlade RH i Splitsko – dalmatinske županije u idućem razdoblju, posebice radimo na edukativnom dijelu, važno je educirati mlade ljude da su otoci i more naše najveće blago.” kazao je Stipe Čogelja, Splitsko – dalmatinski dožupan.

” Spomenut ću konkretan projekt HGK – European Tourism Going Green (ETGG) 2030, u kojem je HGK – ŽK Split partner, naime 11 tvrtki iz naše županije dobitnici su prestižnog certifikata održivog turizma u svrhu postizanja konkuretnosti na europskom i svjetskom tržištu.” kazao nam je Joze Tomaš predsjednik HGK Županijske komore Split.

“Brač bi mogao patentirati održivost. Gdje su ljubav i trud od škrte zemlje i kamena stvorili puno. Bol kao domaćin konferencije i slavljenik dobar je primjer održivosti u kojem smjeru treba krenuti u budućnost.” kazala je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.

“Bol je simbol hrvatskog turizma, simbol djelovanja Pokreta otoka. Ostao je simbol otočkog otpora prema nezakonitim radnjama i pokušajima otimanja otočnog bogatstva, njegovih plaža, luka i uvala. Možemo se samo prisjetiti kako su opstali naši predci na otocima i na taj način ukomponirat budućne radnje, otoci su bili održivi kad nitko drugi nije.”, kazala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka.

“Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti

Na prvom panelu diskutiralo se o dozvolama i koncesijama, upravljanju plažama, i osvrnulo se na Nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Kao najveće probleme Stipe Čogelja istaknuo je kaos i rupe u zakonu, koje drski pojedinci itekako zloupotrebljavaju: „Veliki broj nadležnih inspekcijskih tijela i različito postupanje sudova dovelo je do pravnih i sličnih praznina koje su omugućile krajnje drsko ponašanje pojedinaca. Kada bi se ovlasti spustile na lučke redare, lučkog kapetana, sustav biti puno operativniji i brži, najvažnije neovisniji. ”

“Pomorsko dobro zadnja je točka suvereniteta RH, ne smijemo dozvoliti da privatni interes prevlada društveni. Od 1960. do 2000. betonizirano je pet puta više obale nego ikad prije u povijesti Jadrana. Nadam se da će novim zakonom o pomorskom dobru zaštiti obala od devastacije, te da nam se neće dogoditi scenarij Albanije ili Crne Gore, s plažama ograđenima žicom i naoružanim čuvarima“ kazao je profesor Alen Soldo.

Pomirili smo život između domaćih i stranaca”

” Još 1993. godine krenuli smo promišljati i planirati turizam Novalje, koja ove godine slavi 70 godina bavljenja turizmom. Novalja je prošle sezone realizirala 1,9 milijuna komercijalnih noćenja, pomirili smo život mladih i starije populacije, privukli mlade visoko obrazovane ljude visoke potrošačke moći, koji se zabavljaju pod kontroliranim uvjetima. Ulažemo značajna sredstva u razvoj sportsko turističke infrastrukture, kongresni turizam.“ kazao nam je gradonačelnik Novalje Ivan Dabo

” Sutivan smo uspjeli stvorit mjestom poželjnim za život. Našom demografskom politikom nastojimo pomoći svakom stanovniku Sutivana, svakom djetetu u vrtiću ili školi, svim roditeljima, osobama treće životne dobi i onima koji trebaju posebnu skrb da osjete kako žive u mjestu koje pokušavamo oblikovati prema ljudima koji u njemu žive. Radimo na boljem povezivanju mjesta s kopnom. Bilježimo doseljavanje 17 % na godišnjoj bazi” kazao je Ranko Blažević, načelnik općine Sutivan
“Ne može se biti održiv i imati konstantan rast brojki, Bol se želi profilirati kao obiteljska i sportska destinacija. Naša tržišna niša je sportski turizam, avaturistički turizam, Bol ima idealni geostrateški položaj i idealne preduvjete za razvoj sportskog turizma na moru. Takvi gosti su poželjni Bolu, obiteljski gosti koji borave u Bolu 7-15 dana. Želimo biti motiv dolaska na otok, ne tranzitna luka“ rekla je načelnica Bola Katarina Marčić
Zelenu tranziciju otoka Brača komentirao je načelnik općine Milna Frane Lozić “Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji. Problem je u prostornom planiranju, imamo sredstava, nemamo lokacije.“

“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u drugom je čitanju u Saboru do 15.7.2023., prema novom zakonu neće se dozvoliti ograđivanje plaža, niti jedna plaža neće biti zabranjena Hrvatskom građaninu i turistu ” – dodala je saborska zastupnica Danica Baričević

„Potrebno je prihvatit nuspojave turizma, poput prometne povezanosti, zahtjeva infrastrukture. Jedinice lokalne samouprave nemoćne su po pitanju bespravne gradnje, građevinska inspekcija mora doći s kopna, što je često dugotrajan i neučinkovit postupak. Razvoj otoka kroz zelenu tranziciju na Hvaru je vrlo kompliciran, postoji jedna lokacija na kojoj možemo postavit solarne panele, problem su imovinsko pravni odnosi.” Kazao je gradonačelnik Hvara, Rikardo Novak.

Na temu “Razvoja pametnih i održivih otoka, prometne povezanosti i zelene tranzicije, održan je drugi panel.

“Za otočane i jedinice lokalne samouprave na otocima osigurano iz EU fondova za obnovljive izvore energije i energetsku tranziciju, 150 milijuna eura, kroz četiri programa: za održivo upravljane otočnim prostorima, unapređenje otočne infrastrukture, valorizaciju kulturne baštine, poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Otočani su sami kreatori svoje politike razvoja, treba krenuti od pojedinaca i primjera dobre prakse- kazao je Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije

“Koliko bi zapravo turizam bio kvalitetan u ljetnom periodu ako imate uplove prevelikog broja katamarana. Pokazalo se na nekim primjerima u mjestima gdje se povećao broj linija da su se ljudi su se počeli buniti. Ako se priča o dodatnom razvoju turizma koji generira dodatna sredstva sasvim je razumljiva opcija da se subvencioniraju dodatne linije.” kazala je Paula Vidović – ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski prijevoz.

” Još 2015 g. započeli smo s edukacijama otočana o potrebi zelene tranzicije. Lokalna samouprava je kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti. Problem zaštićenih područja i neriješeni imovinsko pravni odnosi, glavni su problemi zašto stambeni objekti ne mogu postaviti solarne elektrane na zgradu. Obični građanin za jednu solarnu elektranu treba izdvojiti 10 -15 tisuća eura što je dosta. Povrat ulaganja je kroz 5 godina i treba razmišljati dugoročno” kazala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka.

“Trajekata ima dosta, može ih biti još i više, nikad ranije kao ove godine nije uveden ovoliki broj linija, čak 12 linija dnevno prometuje za Supetar, a uvode se i dodatne linije uoči blagdana. Svi živimo od turizma, i radimo najbolje što se može, biti će lakše kad se teretna vozila premjeste u sjevernu luku” kazala nam je Jelena Ivulić- voditeljica Jadrolinijine agencije u Splitu

Zakonom o otocima iz 2018 godine, posebno se vodilo računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brendove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je Danica Baričević

Kao dobar primjer iz prakse istaknuta je hotelska kuća Sunčani Hvar.
“Sunčani Hvar postao je najveći privatni proizvođač energije iz solara na svim hrvatskim otocima. Predviđena količina električne energije koju ćemo proizvesti u postavljenim solarnim elektranama dovoljna je za 40 posto cjelokupnih godišnjih potreba Sunčanog Hvara“ kazao je Zdravko Tudor, direktor marketinga i prodaje Sunčanog Hvara.

Trebamo biti održivi i autohtoni, i ne smije se Split, Brač i Hvar pretvoriti u hamburger city, kazao je voditelj Saša Ljubičić i istaknuo primjer održivosti kroz uključivanje lokalno stanovništva u gastro brendiranje destinacije.

Pokretanjem priče o Dalmatinskoj marendi – Turistička zajednica Splitsko –dalmatinske županije na čelu sa direktoricom Ivanom Vladović potaknula je održivost naše gastronomske baštine.

Dodjeljena su i priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima, a održan je i 3. Panel „Primjeri dobre prakse“, na kojem su sudionici prezentirali svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
MD/ fotografije: Goran Dedić

- Oglas -