U Makarskoj i Zagvozdu je, u trajanju od 28. kolovoza do 2. rujna, u sklopu kampanje “Lov na tihog ubojicu” Hrvatske lige za hipertenziju, pregledano preko 500 građana. Iako rezultati još uvijek nisu obrađeni, dojam prof. dr. sc. Bojana Jelakovića je da su ljudi u Podbiokovlju i Zabiokovlju još uvijek zdraviji i vitalniji nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Pokazatelji koji već i prije znanstvene obrade uzoraka ukazuju na bolju vitalnost mogli su se uočiti već prilikoM specijalističkih pretraga koje mjere starost i krutost krvnih žila, starost stanica, zdravlje jetre, metaboličko zdravlje i ostale dijagnostike. Interes je, očekivano, bio iznimno velik, a akademik Jelaković otkrio nam je kako Makarska nije odabrana slučajno.
Naime, upravo podbiokovska sela na području Makarske rivijere bila su dio velike svjetske znanstvene studije prije gotovo sedam desetljeća, a naš sugovornik koji predvodi ovakve akcije već osam godina s Ligom za hipertenziju veli kako je doprinos prijelomnoj studiji zabilježen upravo u ovim krajevima.
– Riječ je o velikom svjetskom projektu naziva “Seven Countries Study” koji je započeo baš ovdje. Među sedam zemalja kao što su Japan, Italija ili Finska bila je uključena i bivša Jugoslavija, točnije, Makarska s okolicom i Dalj. To je jedna od ključnih studija općenito za medicinu, za kardiovaskularne bolesti. Do te studije nije se znalo za mediteransku dijetu, a od te studije govorimo i o indeksu tjelesne težine. Istraživanja su se radila na terenu, po selima, a znanstvenici su bili smješteni u hotelu “Jadran” koji je tada bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini hotel na obali Jadrana, kazuje akademik Jelaković dodajući kako su uz svjetske znanstvenike u projektu sudjelovali i regionalni liječnici.
Mediteranska dijeta je ustanovljena upravo nakon što je obrađena prehrana stanovnika ovog kraja iz podbiokovskih sela. Sudionici studije obilazili su sela, dolazili do domova tamošnjih stanovnika i tijekom sedam dana prikupljali i mjerili sve što su jeli. Budući je utvrđeno da su žitelji ovog kraja značajno zdraviji nego Slavonci na istoku Hrvatske, u Dalju, te je utvrđeno generalno odskakanje u smislu dobre vitalnosti i zdravlja, utemeljen je termin koji je danas u raširenoj uporabi. To je mediteranska dijeta.
Budući je medicina u međuvremenu enormno napredovala, danas se zdravlje stanovnika više ne mora mjeriti analiziranjem i vaganjem hrane, nego krvnim i ostalim pokazateljima. Sve je to prikupljeno na terenu, u Zagvozdu i u Makarskoj, a prof. dr. sc. Jelaković veli kako će podaci biti vrlo dobar indikator kamo treba usmjeravati prevenciju. Ideja iza ovakvih širokih akcija je, kako otkriva, trostruka. Prvi cilj je, kroz upitnik, osvještavanje i poticanje građana na razmišljanje o zdravlju. Kroz preglede i obrazovanje stanovništva ispunjava se prva funkcija, a druga je angažman mladih ljudi, studenata medicine i mladih liječnika koji su došli iz Zagreba, Osijeka i Vukovara. U ovoj ih je akciji sudjelovalo 40-ak i svi su radili volonterski, ne uzimajući naknadu za svoj rad. Upravo entuzijazam i ljubav prema poslu i ljudima koje liječe jedan je od važnih motiva ove akcije.
– Moraju odmah znati da nisu samo radnik u ordinaciji, nego da moraju biti u narodu, s narodom. Naš je cilj pokušati te mlade ljude zadržati ovdje, da ne napuštaju Hrvatsku. Kasnije mogu sudjelovati u obradi podataka i s time ići na kongrese, veli Jelaković dodajući kako je treći cilj prikupljanje podataka.
Osim širokih akcija poput ove koja dolazi ljudima pred kućni prag, nerijetko u sredinama koje imaju manjkavu zdravstvenu zaštitu Hrvatska liga za hipertenziju organizira i manje akcije mjerenja tlaka i kolesterola.
Posjet Makarskoj nije zadnji. Naš sugovornik otkriva da ovakvu akciju, u Makarskoj, namjeravaju organizirati i iduće godine.
– Jako mi je drago da početak velike svjetske studije zaokružimo ovdje u Makarskoj. Volio bih kada bi ljudi više znali o doprinosu razvoju medicine kroz spoznaje o prehrani, načinu prehrane i zdravlju žitelja ovog kraja još iz 1958. godine. Tko zna, možda netko procijeni da ovakva medicinska postignuća zaslužuju nekakvo spomen obilježje, u Makarskoj ili Tučepima, zaključio je akademik Jelaković.
Iako je cijela akcija provedena iznimno profesionalno, na vrlo visokoj organizacijskoj razini, uz vrlo finu specijalističku dijagnostiku, i premda je njome obuhvaćeno prilično velik broj stanovnika, ona ne iziskuje nedostižne iznose. Budući osoblje radi pro bono, cifra koju u cijelosti od donacija pokriva Hrvatska liga za hipertenziju, iznosi od 10 do 15 tisuća eura, a benefiti su višestruki.
Ivona Ćirak /foto I.Ć.
