Prvi riblji greben u Hrvatskoj postavljen je u Zadarskom kanalu, u najribarskijoj županiji radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje. Greben težak oko 8 tona te je nakon montiranja u Gaženici postavljen u blizini obale otoka Ošljaka, najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali.
Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima.
„Ovaj umjetni riblji greben prvi je u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, posebice zbog toga što Zadarska županija nosi epitet najribarskije županije u Hrvatskoj. Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su dosad postojale za postavljanje umjetnog grebena“, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.
Umjetni greben postavlja se u sklopu projekta »Adri.SmArtFish« koji provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera.
Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17, odnosno sjevernog i srednjeg Jadrana.
Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 eura, a od toga je 259.995,00 eura proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15 % svog proračuna, dok ostalih 85 % financira Europski fond za regionalni razvoj.
„Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Vani postoje slični grebeni, a nama je cilj utvrditi kako se ponaša u našem akvatoriju. Imat ćemo monitoring najmanje godinu dana, vjerojatno i dulje. Stručnjaci za ribarstvo će nam davati izvješća na osnovu kojih ćemo osmišljavati daljnje, vjerojatno nove grebene na pogodnim lokacijama. Riječ je pretežito o pjeskovitom dnu. Bilo je zahtjevno administativno budući da je ovo prvi u Hrvatskoj, a i zahtjevno je za napraviti. Samo sklapanje trajalo je dva dana, međutim, tome su prethodile detaljne i složene pripreme. Potom su se čekali povoljni vremenski uvjeti“, zaključio je pročelnik Segarić dodavši kako se razumije da je sve od ekološki prihvatljivih materijala jer bi u protivnom došlo do suprotnog učinka.
Dr. Lav Bavčević s Odjela za akvakulturu zadarskoga Sveučilišta ističe kako je greben postavljen na pješčano dno, a trebao bi postati stanište nekih ribljih vrsta.
Napravit će se još dva umjetna riblja grebena, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koja će biti slična ovom.
Nakon postavljanja grebena preostaje jedino pričekati i provjeriti je li ova zanimljiva i itekako korisna instalacija kamen-temeljac za širenje gospodarskih aktivnosti u malom priobalnom ribolovu – objavila je ZDŽ.
M. D. /foto ZDŽ
