U veljači, u Gradskoj sportskoj dvorani, u sklopu projekta Zlatni kišobran Grada Makarske, počinju fizikalne terapije i sportske aktivnosti za oboljele od neurodegenerativnih bolesti. Ples će tako voditi ŠPK Briljantin na čelu s predsjednikom Franom Mucićem, stolni tenis Dragan Vuković, voditelj Univerzalne sportske škole, a Ana Dodig pokrivat će fizikalnu terapiju. Dakako, sve pod stručnom paskom inicijatora ove altruistične inicijative, dr. Gordana Džamonje, cijenjenog splitskog neurologa koji, kako kaže, u sklopu dnevnih obaveza u KBC-u Split, radi s oboljelima od tzv. bolesti starenja. Radeći svakodnevno s njima neizbježno je da razmišlja o njima i njihovima sudbinama, no on se tu nije zaustavio nego je odlučio djelovati u zajednici.
Želja da im pomogne – jer ovo je veliki javnozdravstveni problem – ponukala ga je da u Splitu pokrene osnivanje Udruge Neurovita, a u Makarskoj, u kojoj živi, da uz pomoć lokalne zajednice inicira programe za oboljele. Znajući najbolje kao stručnjak da za bolesti poput Parkinsona ili Alzheimera nema uzročne terapije, ali uz farmakološku pomoć najviše da pomaže upravo simptomatsko liječenje poput primjerice plesa, prije nešto više od godinu dana obratio se makarskom gradonačelniku Zoranu Paunoviću.
Jučerašnja tiskovna konferencija na kojoj je izložena hvalevrijedna ideja rezultat je nekoliko sastanaka, a uz neurologa Džamonju projekt su bezrezervno i bez oklijevanja, spremni na volonterski doprinos dok se priča ne razvije, podržali Frane Mucić, Dragan Vuković i Ana Dodig, te Jadranka Gaće kao predsjednica Matice umirovljenika. Sve u svemu, lijepa priča za koju bi bila velika šteta ne prihvatiti ukoliko bolujete od neke neurodegenerativne ili kognitivne bolesti, ili pak ukoliko boluje netko od vaših bližnjih. Zašto je to važno i zašto se dr. Džamonja potrudio pokrenuti u Makarskoj nešto u što očito silno vjeruje?
– Neuroni koji izgrađuju naš mozak iz nekog razloga počnu, kad je riječ o tim bolestima starenja, umirati prije vremena i preko mjere, a to se manifestira kroz smetnje pokreta, odnosno kognitivne ili psihijatrijske smetnje. Cilj simptomatskog liječenja pored kojega za sada nemamo alternativu jest ublažavanje simptoma bolesti i poboljšanje kvalitete življenja, rekao je dr. Džamonja koji veli kako, što se zdravstvenog sustava, stojimo uz bok razvijenim državama.
No što se simptomatskog liječenja tiče, istaknut će da tu kao država i društvo baš ne stojimo dobro. Što je, kako veli, velika šteta jer kad se fizikalna terapija kontinuirano provodi, baš kao i stolni tenis i ples, značajno ublažava simptome bolesti i podiže kvalitetu života.
– Ljudi igraju utakmicu do kraja života s onim što imaju, ako je to i sa smanjenim brojem neurona ili smanjenim kapacitetom, idemo odigrati najbolje što možemo s onim što nam je ostalo. Nije nimalo nevažno kako se tu postavite. Ako neurone zaposlite smisleno, date trening, pazite što jedete, kako spavate, oni će se bolje odupirati patologiji koja se pojavljuje u pozadini, i živjet će kvalitetnije i dulje, objasnio je neurolog Džamonja koji je važnost brige o kontinuitetu simptomatske terapije stavio u okvir epidemioloških podataka.
Tako u Hrvatskoj pacijenata s Parkinsonom ima oko 20 tisuća, demencije trostruko više, a kada se uz to dodaju bar dva do tri člana obitelji, dođemo do zaključka da 5 do 10 posto populacije vodi bitku s ovim javnozdravstvenim problemom. – A kao neka uljuđena sredina ili sredina koja tome teži imamo obvezu pomoći tim ljudima. I to ne bi koštalo puno – radi se uglavnom o dobroj volji i energiji – da to postane trajna svojina Makarske i Makarskog primorja, istaknuo je inicijator ovih aktivnosti koje bi, ukoliko se sve bude odvijalo po planu, kroz vrijeme bile nadograđene.
Kao odličnu simptomatsku terapiju predlaže i kreativne radionice za dementne, a istaknut će i uslugu nutricionista budući je prehrana iznimno bitna. Marina Puharić, pročelnica Odjela za javne djelatnosti, poručila je kako će Grad i dalje podržavati programe te kako će ih nadograđivati ovisno o tomu za što se ukaže potreba, bio to logoped ili razna predavanja.
– Dobrobiti su brojne, ma samo da izađete iz kuće, popijete kavu, nasmijete se, čujete tuđa iskustva i vidite da niste sami…Već je to od velike pomoći kad bolujete. Neka su teška vremena globalno, i baš zato malo empatije i solidarnosti dobro dođe, poručio je dr. Džamonja za kraj dodajući kako se nada da će pacijenti prepoznati vrijednost novih usluga i pridružiti se.
Ivona Ćirak /foto M.D.
