Šesti dio našeg serijala u kojemu se bavimo novim Zakonom o pomorskom dobru tiče se u Makarskoj trenutno, ali i inače aktualne teme – nasipavanja i “misterija” oko izmjene obalne linije. Caka oko dohrane plaža, koje se često pretvore u nasipavanje, i to s kojekakvim materijalom, do sada je predstavljalo jednu od većih zapreka, međutim, struka kaže: novi zakon će situaciju samo pogoršati. U prijevodu, naše plaže bit će po novom zakonu još nezaštićenije.
Veliki problem kad se govori o pomorskom dobru predstavlja nasipanje pod krinkom održavanja odnosno jako loša regulativa i gotovo nikakav nadzor. Kako to regulira novi zakon?
Aktivistica Vladimira Mascarell, dipl.ing.građevine, kaže kako nam se crno piše…
– Novim Prijedlogom Zakona nasipavanje će postati legalna djelatnost, dapače, redovna
djelatnost. Kao i betoniranje škrapa i pličaka za postavljanje temelja novih, masivnih
čeličnih konstrukcija za platforme tkzv. sunčališta. Samo loše projektirane i nelegalno izgrađene plaže trebaju “dohranu”, a koja nije ništa drugo nego nasipavanje, bar kako je definirana u zakonu. Šteta, jer smo se u Splitsko- dalmatinskoj županije tek pred nekoliko godina izborili kroz izradu Pravilnika za građenje i gospodarsko korištenje da se nasipavanje tretira kao nasipavanje, zabrani i onemogući, ističe Mascarell.
– S tom dohranom su nas unazadili i ponovo legalizirali sve ono loše na temu permanentne devastacije obale i biosfere mora, što, makar se dešavalo, bar nije bilo zakonito. Bili smo na tragu definiranja uređenih plaža preko “plažnih bazena” površine plaže koja se sastoji od obale i mora, umjesto uobičajenog tretmana “linije” obale i mora kao da je kopno, a ne fluid koji stalno putuje i utječe na kopno, zabrinuto će.
Što se tiče nadzora i inspekcija prijedlog zakona je, kako veli Mascarell, pobrkao sve lončiće.
– Niti će tko nadzirat, niti će bit inspekcija i kontrola jer su taj dio posla namijenili službama koje su po tom pitanju uglavnom nestručne, a nemaju ni šanse stručno se osposobiti na način na koji su zakonom zamišljene. Nadležnosti nad područjem koje bi službe trebale imati također su besmislene, ali i nezakonito postavljene jer ukidaju mogućnost uspostave
reda na integralnom području jedinicama lokalne samouprave, kazat će naša sugovornica.
– Zakonske prijedloge treba baciti u smeće. To je jedino razumno rješenje, a ovima koji su
ga pisali i odgovarali na primjedbe zabraniti svaki daljnji rad na zakonodavstvu RH i naći
im prilagođen, manje zahtjevan, neki posao koji ne zahtijeva pisanje i čitanje pravnih i
dužih tekstova, za kraj će aktivistica.
Ivona Ćirak /foto O.F.
