Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u četvrtak, vezano za jučerašnji najveći porast oboljelih, da iz dana u dan evaluiraju situaciju te da su te brojke ponekad bolje, a ponekad lošije, ali da je epidemiološka slika u Hrvatskoj zadovoljavajuća.
“Mi iz dana u dan evaluiramo situaciju, brojke su ponekad bolje, a ponekad lošije. Bitno je reći da se pridržavamo svih mjera koje Stožer preporuča. Ukoliko to bude tako i ako smo svi odgovorni, mislim da će brojke, ako ne bude nekih novih okolnosti, biti sve bolje”, rekao je Beroš za N1, odgovarajući na pitanje zabrinjava li jučerašnji porast broja zaraženih.
Ne sviđa mi se razgovor o popuštanju mjera, fokus na samozaštiti i higijeni
Istaknuo je da je od početka epidemije epidemiološka situacija zadovoljavajuća te da je krivulja i dalje linearna, što daje optimizam, ali i da ne smije biti opuštanja.
Što se tiče eventualnih popuštanja mjera za Uskrs, rekao je da od početka govori da treba “puhati na hladno i biti oprezan”.
“Ne sviđa mi se razgovor o popuštanju mjera. Moramo prvo realizirati pad broja novooboljelih od najmanje pet ili još bolje sedam ili više dana. Tada ćemo razmišljati o popuštanju mjera. To sada najavljivati nije u redu i moramo i dalje strogo biti fokusirani na mjere samozaštite i higijene”, poručio je Beroš.
Također, građanima je preporučio da se u Hrvatsku ne vraćaju za Uskrs jer “putovanja u ovom trenutku nisu opcija”.
Što se tiče ekonomskog konteksta, rekao je u suradnji s Ministarstvom poljoprivede promišljaju način kako bi tržnice mogle adekvatno raditi na strogo propisan epidemiološki način.
Na pitanje zašto su postavljene tolike restrikcije zbog koronavirusa kada je od gripe ove godine preminulo 25 ljudi, odgovorio je da gripa bolest koja je poznata desetljećima, za koju dio pučanstva ima imunutet, a postoji i cjepivo, dok je situacija s koronavirusom suprotna.
“To je razlog mjera, ta nepoznanica i značajna smrtnost. Tu je bio potreban oprez i mislim da su mjere utemeljene. Najbolji primjer su Italija i Amerika i velik broj ljudi kojima se nije mogla pružiti adekvatna zdravstvena zaštita”, objasnio je ministar.
Zdravstveni sustav ne pati, već funkcionira drugačije
Upitan pati li zdravstveni sustav zbog fokusa na koronavirus, rekao je da je riječ “pati” prejaka te da zdravstveni sustav funkcionira u drugačijem modu s pojačanim mjerama sigurnosti bolesnika i zdravstvenih radnika.
“Odlazile su upute prema zdravstvenim ustanovama da posebnu pažnju moraju posvetiti brizi za onkološke i kronične bolesnike. Informacije s terena su da, uz manje poteškoće, to ide u redu”, rekao je.
Što se tiče testiranja, rekao je da je ono važno, ali i da su mjere koje provodi Stožer daleko važnije od testiranja. Također, ponovio je da će povećati broj testiranja zdravstvenih radnika te da šire kapacitete testiranja. Tako će, primjerice, Osijek moći tesitrati 250 ljudi dnevno.
Upitan je li “drive-in” testiranje higijenski sigurno, rekao je bolje bris uzimati u kontroliranim uvjetima, ali je riječ o izvanrednoj situaciji te je “bolje i tako, nego da nema testiranja”.
Još nisu dostupne procjene koliko je posto populacije zaraženo
Što se tiče procjena koliko je posto populacije zaraženo, uključujući one sa simptomima, hospitalizirane, ali i one bez simptoma, rekao je da je za takve procjene potrebno napraviti ispitivanje prokuženosti virusom u populaciji koje u ovom trenutku nije provedeno.
“Kad budu dostupni testovi moći će se odgovoriti. Osnovno je pitanje hoće li se virus zadržati u populaciji ili će nestati kao SARS i MERS”, objasnio je Beroš.
Na pitanje je li izliječena ijedna osoba koja je bila na raspiratoru, odgovorio je kako misli da je jedna osoba skinuta s respiratora. U slučaju pluća, riječ je o virusnoj upali, tvrdi, a osoba je na respiratoru dok se patološke promjene na plućima na umanje. Prosječno trajanje boravka na respiratoru je oko 10 dana, ali neki bolesnici na respiratoru su bili i tri tjedna, nakon čega su se oporavili.
Što se tiče daljnjeg političkog angažmana, rekao je da želi biti funkcionalni političar, ali da u ovom trenutku ne razmišlja o novim političkim ambicijama.
Hina
