Iza nas su srpanj i predsezona o kojoj se u medijima dosta pisalo, ali i predstavljanje novog Zakona o turizmu koji donosi niz novina od kojih bi mnoge trebale dati odgovor na probleme hrvatskog, pa tako i makarskog turizma. Ispred nas je ostatak “špice sezone” i posezona; sve u svemu, dosta povoda za analizirati aktualne teme, a sugovornik portala Makarska danas je Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma.
S Ostojićem smo razgovarali o dugo očekivanom zakonu, o tijeku sezone i glavnim problemima koji muče obalu, o upravljanju destinacijom, održivom turizmu, negativnim pojavnostima koje proizlaze iz nekretninskog biznisa i rentijerstva, poskupljenju koje je, navodno, utjecalo na uspješnost sezone i ostalim aktualnostima.
Prošli tjedan je predstavljen prijedlog Zakona o turizmu koji je na javnom savjetovanju do 26. kolovoza. Kako ga komentirate, koje su prednosti, koje manjkavosti?
U HUT-u pozdravljamo donošenje Zakona o turizmu jer je usmjeren na gradnju održivog turizma i pruža alate jedinicama lokalne samouprave za argumentirano donošenje odluka o turističkom razvoju putem izrade planova upravljanja destinacijom. Naime, jedan od najznačajnijih izazova hrvatskog turizma je postojeća struktura smještajnih kapaciteta u kojoj hotelski kreveti sudjeluju sa manje od 10 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima. Po tome je Hrvatska jedinstvena na Mediteranu jer primjerice udio hotelskih kreveta u ukupnim smještajnim kapacitetima u Grčkoj iznosi 66 posto, u Italiji, 44 posto, u Španjolskoj 53 posto. Vjerujemo da će se kombinacijom mjera na području prostornog planiranja, što je u domeni lokalne samouprave, te poreske politike vezane za nekretninski biznis koji se koristi za kratkoročni turistički najam, zaustaviti nekretninski bum koji intenzivno opterećuje infrastrukturu, a daje male učinke za zajednicu.
Posljednjih godina TZ-i se prilično svode na organiziranje zabavnih manifestacija, daje li novi zakon veće ovlasti lokalnim TZ-ima i je li to dobro?
Da, definitivno, i to u sferi planiranja turističkog razvoja destinacije. Turističke zajednice se pretvaraju u destination management organizacije i to je dobro. Uz to, osnažuje se njihova vertikalna povezanost što je dobro prilikom planiranja njihovih aktivnosti.
Lokalni TZ-i imat će obvezu izraditi Plan upravljanja destinacijom. Držite li da su JLS koje su imale ekvivalent takvom dokumentu bile u prednosti?
Obveza izrade planova upravljanja destinacijom ključni je korak u argumentiranju odluka lokalne samouprave koje su vezane za prostorno planiranje. I do sada je postojala takva mogućnost, no svjedočimo da nije bio česti slučaj da se na takav sustavni način argumentiraju inputi za planiranje turističkog razvoje destinacije.
U javnosti se u posljednjih mjesec dana dosta piše i govori o turističkoj sezoni koja nije onakva kakva je bila najavljivana i kakvu su turistički djelatnici očekivali. Kako to tumačite, što se dogodilo?
Sezona je dobro pripremana i protiče u skladu s očekivanjima. Ukupno, na razini zemlje imamo rast fizičkih pokazatelja u odnosu na lani, prema posljednjim brojkama koje je podijelio HTZ to je 11 posto više dolazaka i 4 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu, a s tim brojkama s krajem srpnja smo negdje u razini 2019. godine. Što se tiče financijske situacije, na prihodovnoj strani se bilježi bolji rezultat nego prošle i 2019. godine, no izazov predstavljaju snažni inflatorni odnosno troškovni pritisci koji amortiziraju utjecaj viših cijena i negativno će utjecati na krajnji neto rezultat sezone. U takvim uvjetima je jako važno kvalitetno upravljanje ponudom i troškovima, kako bi izvukli maksimalni rezultat. To je znanje koje postoji u domaćim turističkim kompanijama, a njihove rezultate ćemo vidjeti nakon sezone u objavljenim poslovnim izvještajima.
Mi bi generalno trebali početi više pričati o krajnjem rezultatu turizma, a to je zarada te izbjegavati brojanje gostiju kao ključnu turističku brojku. Komentiranje ima li gostiju koji postotak više ili manje nego lani nema ni smisla ni potrebe. Posebno što mi kao narod volimo priznati samo dvoznamenkasti rast, sve ostalo je često problem.
Ono što vidimo na terenu je nastavak trenda koji imamo i prije pandemije, a samo ga je dodatno ubrzala pandemija. Objekti u koje se kontinuirano investira nemaju problem s punjenjem, čak i po znatno višim cijenama nego lani, dok objekti u koje se ne investira ili oni koji se tek pojavljuju na već vrlo zasićenom tržištu privatnog smještaja imaju određene probleme. To nije ništa novo i neuobičajeno. U Hrvatskoj smo samo u posljednjih godinu dana dobili 60 tisuća novih kreveta, nerealno je očekivati da će potražnja pratiti takvu dinamiku rasta kapaciteta. Za ilustraciju 60.000 novih kreveta je ekvivalent od 120 hotela, svaki sa kapacitetom od 250 soba odnosno 500 kreveta. Zamislimo kakvu bi dodanu vrijednost dobio turizam Hrvatske da se tih 120 hotela zaista dogodilo odnosno izgradilo!!
Mnogi govore kako će nam se povećavanje cijena ove godine, dijelom opravdano zbog inflacije, iduće godine “obiti o glavu”. Mislite li da bi naredna sezona između ostaloga i zbog toga mogla biti lošija?
Cijene nisu emocionalna nego prilično racionalna kategorija. Cijenu određuje trošak poslovanja i tržišna potražnja. Zbog toga je važno naglasiti da visoke cijene same po sebi nisu problem, sve dok je pružena očekivana kvaliteta za gosta u skladu s tim. Tko to ne osigura, bit će kažnjen na tržištu, to nije upitno.
Što se tiče dojma cijena, moramo shvatiti da je ova godina obilježena visokom inflacijom što znači da ulazni troškovi svima koji nešto rade rastu i da niti jedan poslovni subjekt taj rast ne može amortizirati već da i sam mora dizati svoje cijene. Ali treba pogledati širu sliku. HUT je proveo opsežno istraživanje uspoređujući cijene u hotelima, turističkim naseljima i apartmanima početkom špice ove sezone u nekoliko popularnih turističkih destinacija na Mediteranu, uključujući Španjolsku, Francusku i Italiju. Rezultati su pokazali da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, što je dobra konkurentna pozicija Hrvatske. Uostalom, zašto bi Hrvatska trebala biti najjeftinija?
Kakvu posezonu očekujete, kakve su najave?
Prema sadašnjim informacijama i stanju rezervacija, očekujemo kvalitetnu posezonu. Naravno, špica je tek započela i trebamo fokusirano i koncentrirano odraditi ostatak turističke godine. Ništa ne dolazi samo od sebe. No vjerujem da ćemo na kraju ove, dosta složene turističke godine imati razloga za zadovoljstvo.
Jedan od problema s kojima se suočava Makarska je ilegalni smještaj i to velikim dijelom u stanovima koji su ili registrirani kao nekomercijalni smještaj ili čak ni tako. Kako tome doskočiti, koja su rješenja i je li prijedlog novog zakona ponudio neka?
To je pitanje sankcioniranja i inspekcije. Prema informacijama kojima raspolažemo i na razini EU se pripremaju neke mjere koje bi trebale “staviti pod kontrolu” najam stambenih jedinica u turističke svrhe. Po mom sudu to je moguće regulirati samo je pitanje da li mi to zaista hoćemo i želimo. Kada bi kazne za ilegalno iznajmljivanje bile u visini nekoliko desetaka tisuća eura i primjerice trajni gubitak mogućnosti za najam, vjerojatno bi se mnogi zamislili da li žele raditi ilegalno.
Treba li više izbalansirati porezna opterećenja hotelijera i privatnog smještaja?
Treba jasno razlikovati dvije kategorije unutar tzv. privatnog smještaja. Obiteljski smještaj kod domaćina koji živi u tom objektu nije problem, to je prilika za dodatnu zaradu lokalnog stanovništva i velikim dijelom socijalna kategorija, ali i naša specifičnost koja treba ostati u ponudi i trebamo ostati prepoznatljivi po tome. Dapače, takav oblik smještaja treba poticati u podizanju kvalitete.
Problem postoji u snažnom rastu nekretninske gradnje gdje se takve jedinice koriste za kratkoročni turistički najam, a formom registracije se kriju iza kategorije građana odnosno iznajmljivača. Taj nekretninski biznis ima niz negativnih učinaka i po prostor, i po gospodarski i društveni potencijal destinacija u kojima se događa, a samim tim i na turizam, odnosno konkurentnosti i atraktivnost destinacija. A taj nekretninski biznis posljedica je prije svega aktualnog poreznog sustava koji je poticajan za takve investicije. Ljudi odnosno investitori donose racionalne odluke zasnovane na brzini odnosno efikasnosti povrata njihovog ulaganja. U ovom trenutku ulaganje u nekretnine za kratkoročni turistički najam i registracija pod formom građana koji se bavi iznajmljivanjem je jedno od najiplatljivijih investicija. Dakle, treba jasno razlikovati dopunsku djelatnost smještaja kod obitelji (ono što mi kolokvijalno zovemo privatni smještaj) od obavljanja biznisa iznajmjivanja najčešće u višestambenim objektima. Ovo posljednje treba poreski opteretiti barem na razini smještaja u hotelima odnosno kampovima.
Ivona Ćirak /foto TZ Makarska/HUT/ilustracija
