Tučepi više nemaju mnogo prostora za nekontrolirano povećavanje turističkih kapaciteta, osobito u obalnom pojasu i samom naselju. Glavna je to poruka Plana upravljanja destinacijom Općine Tučepi, dokumenta od 140 stranica koji donosi dosad najopsežniju analizu odnosa turizma, prostora, infrastrukture i kvalitete života lokalnog stanovništva, a na javnom savjetovanju nalazi se do 15. kolovoza.
Prema podacima iz Plana, općina s 1819 stanovnika tijekom glavne sezone prima višestruko veći broj ljudi. U vršnim danima evidentira se čak 4,49 turista po stanovniku, dok dokument navodi čak 445 komercijalnih i nekomercijalnih kreveta na svakih 100 stanovnika. Zaključak izrađivača vrlo je stoga jasan: obalno turističko područje i urbana zona Tučepi već su iznad propisanih standarda, odnosno dosegnuli su maksimalnu razinu prihvatnog kapaciteta, zbog čega su potrebne žurne korektivne mjere.
Posebno je alarmantna analiza opterećenja plaža. Naime, ukupna površina kupališnog prostora procijenjena je na 29.600 četvornih metara. Primjenom standarda od tri četvorna metra po kupaču dobiva se teorijski kapacitet od približno 10.000 ljudi. Plan procjenjuje da se upravo toliko kupača – stanovnika, turista i jednodnevnih posjetitelja – može naći na tučepskim plažama u danima najvećeg opterećenja. Indeks opterećenosti iznosi 1,0, što označava stanje zasićenosti.
– U vršnim razdobljima više ne postoje značajne prostorne rezerve unutar postojećih kupališnih zona, zaključuje se u dokumentu te ser predlaže preusmjeravanje dijela posjetitelja i turističkih sadržaja izvan najopterećenijeg obalnog područja, razvoj ponude u zaleđu te bolja vremenska i prostorna raspodjela turističkih aktivnosti.
Najstrože preporuke odnose se na daljnje povećavanje smještajnih kapaciteta. Plan navodi da bi u već opterećenim zonama trebalo ograničiti rast apartmanskog smještaja, strože kontrolirati pretvaranje stanova u turističke apartmane te razvoj usmjeriti prema povećanju kvalitete postojećih objekata.
Tučepi su 2024. godine, prema tablicama u dokumentu, raspolagali s ukupno 9110 kreveta: 2463 u osam hotela i 6647 u privatnom smještaju. Od kreveta u privatnom smještaju 771 je evidentiran kao nekomercijalni smještaj. U hotelima je 2025. ostvareno 55 posto svih noćenja, a u obiteljskom smještaju 45 posto.
Tijekom 2025. godine zabilježena su 151.763 turistička dolaska i 853.340 noćenja. Iako je broj dolazaka bio nešto manji nego 2024., broj noćenja porastao je za nešto više od 20 tisuća, a prosječan boravak povećan je s 5,41 na 5,62 dana. Najviše noćenja 2025. ostvarili su gosti iz Bosne i Hercegovine, njih 208.311. Slijede Njemačka s 94.714, Poljska s 81.694 i Hrvatska sa 77.391 noćenjem.
Promet i nedostatak parkirališta među najvećim su problemima koje Plan prepoznaje. Navodi se da je između 10 i 16 sati zauzeto više od 90 posto parkirališnih mjesta te da je granica podnošljivosti obalnog prostora u sezoni „često višestruko premašena“.
Državna cesta D8, inače, služi kao tranzitna i lokalna prometnica, što tijekom ljeta dovodi do zagušenja i konflikta vozila s pješacima. Prometnice prema podbiokovskim zaseocima ocijenjene su neadekvatnima. Predlažu se nova i periferna parkirališta, pametno upravljanje parkiranjem, reorganizacija prometnih tokova, smirivanje prometa, poboljšanje sigurnosti pješaka te razvoj biciklističkih i pješačkih veza.
Komunalni sustavi u uobičajenim okolnostima zadovoljavaju potrebe stanovništva, ali se tijekom ljeta približavaju operativnim granicama. Vodoopskrba je ocijenjena stabilnom, dok je sustav odvodnje izgrađen samo djelomično. Pojedina područja još koriste septičke jame, a Tučepi nemaju centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Izračun pokazatelja održivosti pokazuje da je potrošnja vode po turističkom noćenju 163 posto potrošnje po stalnom stanovniku. Omjer otpada nastalog po turističkom noćenju i otpada koji proizvodi stanovništvo iznosi čak 331,59 posto. Za potrošnju električne energije podaci su zatraženi, ali nisu dostavljeni.
Plan donosi četiri strateška cilja: razvoj cjelogodišnje ponude, održivi turizam uz zaštitu okoliša, inovativniji i tržišno prepoznatljiv turizam te razvoj destinacije otpornije na krize i promjene. Ipak, na popisu projekata od posebnog značenja nalaze se samo dvije velike investicije, ukupne procijenjene vrijednosti 14 milijuna eura.
Prva je rekonstrukcija luke otvorene za javni promet, vrijedna 11,5 milijuna eura. Nositelj projekta bila bi Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije, a provedba je planirana od trećeg tromjesečja 2026. do kraja 2028. godine. U dokumentu se navodi da je luka izmjenama urbanističkog plana prenamijenjena iz luke nautičkog turizma u luku otvorenu za javni promet te prenesena na upravljanje županijskoj Lučkoj upravi. Za projekt su, prema Planu, izrađeni idejni i glavni projekt, studija izvedivosti, analiza troškova i koristi te studija utjecaja na okoliš, a ishođena je i pravomoćna građevinska dozvola. Cilj je povećati broj i kvalitetu komunalnih vezova, sigurnost plovidbe i uređenost luke te stvoriti uvjete za korištenje europskih sredstava. U tabličnom dijelu kao izvor financiranja naveden je državni proračun.
Drugi projekt je izgradnja mrtvačnice, otvorenog parkirališta i podzemne garaže s više od 80 mjesta kod groblja Male Gospe. Vrijednost investicije procijenjena je na 2,5 milijuna eura, a kao izvor financiranja navodi se kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Projekt bi se provodio od drugog tromjesečja 2026. do drugog tromjesečja 2028. godine. Dosad su, prema dokumentu, provedena geotehnička i arheološka istraživanja te izrađen idejni projekt.
Najveće ograničenje analize predstavlja iznimno malen broj ispitanika. U internetskoj anketi sudjelovalo je samo 12 osoba: pet stanovnika te sedam turista i jednodnevnih posjetitelja. Od pet ispitanih stanovnika svi su upozorili na probleme s otpadom, četvero ih je promet u sezoni označilo značajnim problemom, a dvoje smatra problematičnim pretvaranje stanova u turističke apartmane. Na temelju iste ankete početna vrijednost zadovoljstva lokalnog stanovništva turizmom postavljena je na samo 20 posto. Međutim, sam Plan izričito upozorava da rezultati nisu statistički reprezentativni i da se ne mogu smatrati stavom cjelokupnog stanovništva.
Prema smjernicama Ministarstva turizma i sporta trebalo je anketirati najmanje 150 stanovnika i 300 turista i jednodnevnih posjetitelja. Plan zato preporučuje ponavljanje istraživanja tijekom vrhunca sezone.
Na koncu, najvažnije pitanje za javnu raspravu neće biti treba li Tučepima održiviji turizam – dokument jasno pokazuje da treba. Pravo je pitanje hoće li predložene mjere doista zaustaviti rast opterećenja te kada i kako će upozorenja o apartmanizaciji, prometu, plažama, kanalizaciji i otpadu biti pretvorena u provedive odluke.
Ivona Ćirak