Nedavno su objavljeni podaci TOMAS istraživanja 2022./2023. – stavovi i potrošnja turista, a u opsežnom istraživanju koje je obuhvatilo 14.632 ispitanika u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj jedno od poglavlja bavi se sociodemografskim statusom turista.
Tako je prosječna starost turista koji su od lipnja 2022. do lipnja 2023. godine boravili u nekoj od destinacija u Hrvatskoj iznosila 42 godine. Turisti koji borave na području kontinentalne Hrvatske u prosjeku su jednu godinu stariji (43 godine) od onih koji borave u jadranskoj Hrvatskoj (42 godine).
Većina turista (60%) srednje je životne dobi (30 do 49 godina), 15% je mlađe od 30, a 25% starije od 50 godina. Gosti srednje životne dobi zastupljeniji su u jadranskoj Hrvatskoj u odnosu na kontinentalnu Hrvatsku u kojoj su nešto zastupljeniji oni mlađi od 30 i stariji od 50 godina. U prosjeku, najmlađi su gosti u Ličkosenjskoj županiji (37,5 godina), a nešto stariji od prosjeka su gosti u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj (46 godina).
S obzirom na zemlju porijekla, najmlađi gosti u prosjeku dolaze iz Španjolske i azijskih zemalja (38 godina), dok su gosti iz Njemačke i Austrije (44 godina) nešto stariji od prosjeka. U hostelima je najveći udio mlađih gostiju (51% gostiju mlađi je od 30 godina), a prosječna dob gostiju hostela iznosi 34 godine.
U ostalim vrstama smještaja najveći je udio gostiju srednje životne dobi, a najveću prosječnu dob imaju gosti kampova (45 godina). S obzirom na glavni motiv putovanja, najmlađi gosti (prosječno 34 godine) su oni motivirani zabavom i festivalima te manifestacijama i događanjima.
Prosječno najstariji gosti (52 godine) su oni motivirani zdravstvenim razlozima među kojima je i najveći udio gostiju starijih od 50 godina (65%). Prema starosti slijede gosti motivirani upoznavanjem sela i ruralnih područja čija je prosječna dob 51 godinu (52% gostiju iz ove skupine je starije od 50 godina).
Fakultetsko obrazovanje ima 42% turista u Hrvatskoj, 41% u jadranskoj Hrvatskoj i 45% u kontinentalnoj Hrvatskoj. Među regijama kontinentalne Hrvatske prema udjelu fakultetski obrazovanih gostiju izdvajaju se Središnja Hrvatska (54%) i Grad Zagreb (52%), a od županija jadranske Hrvatske najveći udio fakultetski obrazovanih gostiju je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (53%).
Obrazovaniji gosti zastupljeniji su među gostima hotela više kategorije (u hotelima s 4* i 5* je 55% fakultetski obrazovanih gostiju) te među gostima iz SAD-a, skandinavskih zemalja, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske. S obzirom na glavni motiv putovanja, iznadprosječan udio fakultetski obrazovanih gostiju je među poslovnim gostima (75%) te onima motiviranima kulturom i umjetnošću- Gotovo dvije trećine gostiju u promatranom razdoblju je imalo mjesečna primanja kućanstva viša od 3.000 eura (64%).
Kontinentalna Hrvatska zabilježila je značajno manji udio gostiju s višim primanjima (46%) u odnosu na Jadransku Hrvatsku (65%). Najveći udio gostiju s višim primanjima kućanstva zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj (73%) pa Istarskoj (69%) županiji. Gosti s prosječno najvišim primanjima kućanstva dolaze iz Belgije, Nizozemske, skandinavskih zemalja, Švicarske i SAD-a (najmanje 86% turista s tih tržišta ima mjesečna primanja kućanstva viša od 3.000 eura). S obzirom na glavni motiv putovanja, najviši udio gostiju s primanjima kućanstva iznad 3.000 eura je među onima koji su motivirani razgledavanjem (touring, sightseeing) te kulturom i umjetnošću. Najmanji je udio
gostiju s primanjima kućanstva iznad 3.000 eura među onima koji su doputovali zbog zdravstvenih razloga ili su motivirani zabavom i posjetom festivalima (37%).
Ivona Ćirak /foto M.D.
