Posljednjih su dana jedna od glavnih turističkih tema u državi loše brojke u svibnju i veliki pad broja turista s njemačkog tržišta. Naime, pogleda li se statistika Hrvatske turističke zajednice, pad je najveći u svibnju i iznosi preko 43 posto u dolascima te 53 posto u noćenjima. Kumulativno brojke također nisu dobre, no nisu baš u toj mjeri dramatične, pa od siječnja do svibnja minus iznosi 30 posto u dolascima i 40 posto u noćenjima. Da svibanj neovisno o velikim fluktuacijama na ovom velikom i Hrvatskoj važnom emitivnom tržištu nije bio dobar u Hrvatskoj, pokazuje pad od pet posto u dolascima te šest posto manje u noćenjima.
Međutim, prema podacima HTZ-a vidi se i da najveći pad bilježi Istra, i to 16 posto u dolascima. Zadarska županija je također u padu od 8 posto, Kvarner 7 posto, i u načelu minuse bilježe sve primorske županije osim Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske, dok je Dubrovačko-neretvanska na istim brojkama kao i lani. Naime, Šibensko-kninska ima plus od 4 posto, a naša županija 3,6 posto.
Istina, i Splitsko-dalmatinska županija bilježi podbačaj s njemačkog tržišta. U prvih pet mjeseci u oči upada veliki pad u ostvarenim noćenjima, kojih je skoro 100 tisuća manje, dok se u postocima radi o 29 posto. U svibnju je pad i veći. Iznosi 30 posto u dolascima i 40 posto u noćenjima. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da su brojke ipak jako dobre i da je svibanj bio jako dobar.
Ono o čemu se ne govori, a dovelo je do pozitivnih ukupnih brojki za svibanj je plus s nekih drugih tržišta koji nemaju tako dugu tradiciju dolazaka na srednji Jadran. To je američko tržište koje je u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj jedan, s preko 37,5 tisuća ostvarenih noćenja u svibnju. U odnosu na prošlu godinu riječ je o porastu od čak 25 posto u dolascima te 24 posto u noćenjima.
Domaće tržište je u svibnju bilo na drugom mjestu s preko 35 tisuća dolazaka i plusom od 19 posto, dok je na trećem mjestu Ujedinjeno Kraljevstvo sa skoro 32,5 tisuće ostvarenih dolazaka i plusom od 10 posto u dolascima te 13 posto u noćenjima. Slijedi BiH tržište s ostvarenih 22,8 tisuća dolazaka i plusom od 31 posto u dolascima te 25 posto u noćenjima.
Iz svega ovoga jasno je da je manjak njemačkih gostiju u svibnju u našoj županiji nadomješten s drugim tržištima. Kad se podvuče crta, najvažnije je da se “kriška” kolača koji nam nedostaje zamijenila drugom, a kako će se predstojeća glavna sezona odvijati, to tek ostaje za vidjeti. Jasno je da bi se na nacionalnoj razini trend gubitka njemačkog tržišta koje je u Hrvatskoj u svibnju ostvarilo milijun noćenja manje nego 2024. moglo vrlo dramatično odraziti jer se radi o ogromnim brojkama, no u županiji i na Makarskoj rivijeri pad broja Nijemaca u odnosu na postpandemijske godine ionako je već prisutan i ionako nije bio toliko dominantan u špici sezone.
Da Makarska također bilježi minuse s njemačkog tržišta, o tom smo već pisali, pa od početka godine podbačaj u dolascima mjeri ne ide preko 11 posto, premda je u svibnju situacija lošija. U dolascima minusi dosežu 30 posto, a u noćenjima 40 posto.
Međutim, treba podsjetiti na sličnu zamjenu “kriške” turističkog kolača kao i na razini županije. U Makarskoj su Nijemce u svibnju zamijenili Šveđani i Britanci kojih je više za preko 20 posto. U porastu je i jedno do pandemije iznimno važno i veliko tržište – norveško. Još uvijek brojke nisu značajne u mjeri da Norvežani dođu na četvrto mjesto kao prije 2020. godine, ali plus od 20 posto je konstantan već godinama i pokazuje da se ovo tržište ipak postupno vraća u grad pod Biokovom.
Nadalje, istina je i da se minusi s njemačkog tržišta bilježe na cijeloj Rivijeri te se u svibnju, kako se vidi iz podataka dostavljenih iz TZ Splitsko-dalmatinske županije, radi o ukupnom minusu u dolascima od 34 posto. Međutim, iznimno je važno podsjetiti da je nedostatak i ovdje nadomješten s drugim tržištima te je u konačnici svibanj na Makarskoj rivijeri donio plus u dolascima od čak 7,4 posto, što je izvrsno. No kakva je struktura istražit ćemo u posebnoj analizi.
Ivona Ćirak /foto MD
