(Ne)vidljivi svijet iza ekrana naziv je predavanja koje će sutra, u Dvorani Arte, održati Goran Samardžić, profesor informatike i tehničke kulture i predsjednik splitske Udruge za robotiku. Sve poznatiji i sve angažiraniji profesor čija je misija približiti taj daleki virtualni svijet roditeljima i nastavnicima, a djecu odgojiti za odgovorno korištenje tog alata, dolazi u Makarsku na poziv Matka Milunovića, predsjednika SRU “Arka”.
Sa Samardžićem koji se u ovu “misiju” upustio prije sedam godina, a od 2018. godine u Kaštelima vodi inkluzivni projekt kroz koji djecu uči pravilnom korištenju digitalnih tehnologija, porazgovarali smo o temama koje će biti predstavljene sutra. S obzirom da je baš nedavno završio jednu veliku anketu među 200-tinjak splitskih srednjoškolaca, ima svježe podatke koje je podijelio s nama.
– Kad govorimo o osviještenosti i involviranosti roditelja, podaci su, nažalost, porazni. Roditelji su općenito jako malo uključeni u pitanje korištenja digitalnih tehnologija od strane djece, i uopće ne poznaju tehnologiju dovoljno. Na primjer, anketa je pokazala da preko 30 posto anketiranih srednjoškolaca mobitel koristi više od 7 sati dnevno. Svega 20 posto roditelja, dakle svaki peti, ima bar nekakav nadzor nad količinom i načinom provedenog vremena. Njih 80 posto uopće nema nikakav uvid. Upravo zato posljednje sam se dvije godine posvetio istraživanju i provedbi anketa, te predavanjima i gostovanjima. Moj cilj je da se roditelji probude dok ne bude kasno, veli profesor koji je, s obzirom na podatke, svjestan da smo već na rubu.
U prilog tome ide još brojki. U posljednjoj anketi trećina učenika rekla je da je doživjela ili vršila cyber bullying. Najviše koriste dvije aplikacije, TikTok i Snapchat, a zato postoje i praktični razlozi. Kako kaže naš sugovornik, ove aplikacije su im zanimljive između ostaloga jer se sadržaj nakon 10-ak sekundi briše. No zaboravljaju da se razne sporne fotografije ili videa mogu i snimiti na zaslonu, što kasnije zna dovesti do – cyber bullinga.
I iako bi se reklo da današnji klinci nisu naivni koristeći aplikacije u kojima sadržaj ne ostaje trajno, zapravo su jako neosviješteni i neodgovorni u korištenju. – Oni vrlo slobodno dijele svoje osobne podatke, gole fotografije, video snimke s prikazom rizičnog i seksualnog ponašanja i štošta drugo. Po tom pitanju naši su učenici otprilike slični vršnjacima u ostatku svijeta, na što ukazuje minimalno odstupanje od svega 2 do 3 posto kada usporedimo podatke na svjetskoj i nacionalnoj razini, odnosno podatke koje sam prikupio lokalno kroz ankete, ističe Samardžić.
Da roditelji ne smiju više biti pasivni promatrači koji puštaju da stihijski trendovi odgajaju djecu, pokazuju i sljedeći podaci koje nam je otkrio naš sugovornik. Nedavno je gostovao u splitskoj školi, a predavanje je bilo namijenjeno za 60-ak profesora. Svega jedno ili dvoje znalo je bar nešto o slengu i značenju emotikona mladih! Svi ostali su “nepismeni” kad se radi o digitalnom jeziku.
– Na tu temu sam objavio i dva stručna članka na temu jezika emotikona mladih i na temu slenga kojeg koriste mladi. Značenje tih naoko bezazlenih emotikona je zabrinjavajuće. Primjerice, voće i povrće koje možete vidjeti u korespodenciji mogu značiti poziv na seks, poziv na konzumiranje kokaina, pa čak i poziv na ubojstvo. Roditelji o tome ništa ne znaju, otkriva splitski profesor.
Sve navedeno vodi narušavanju mentalnog zdravlja djece i mladih. Kako kaže naš sugovornik, sve je više mladih despresivno i anksiozno.
Na pitanje ima li nade dovoljno je reći da prof. Goran ne odustaje od svoje misije, a sutra će u Dvorani Arte otkriti ne samo porazne podatke nego i konkretne savjete i rješenja. Digitalni detoks nije nikakav bauk, nije ni digitalna higijena, ali uvjet je, kako ističe splitski profesor, da roditelji budu aktivno uključeni.
– Po posljednjim istraživanjima roditelj s djetetom na dnevnoj razini razgovara svega 7 minuta. Meni je jasno da su roditelji prezaposleni i često obavljaju i po nekoliko poslova, ali treba naći barem jedan dan u tjednu u kojem će se zbilja posvetiti djetetu i aktivno ga slušati. U svemu tome ključno je poticanje kritičkog razmišljanja.
Djeci treba pomoć da se nose s izazovima novih tehnologija, a odgovorni smo mi, roditelji. Za primjer ću samo uzeti negativne učinke mobitela koji djeca nerijetko drže na stolu dok uče. Ukoliko stigne poruka, dijete zbog straha od propuštanja koji je prisutan kod ovih generacija prekine učenje. Ali nakon toga mozgu je potrebno 15 minuta da ponovno postigne radno stanje. Ukoliko stigne pet takvih poruka, onda je jasno koliko je to učenje bilo efektivno, pojašnjava prof. Goran Samardžić koji će čak i rješenja za digitalni detoks ili higijenu ponuditi u obliku dopadljivih “križaljki”.
Da sutrašnji predavač jako dobro zna o čemu govori, ne potvrđuje samo njegova profesija, nego godine koje je posvetio radu s djecom i mladima upravo na ovu temu, a riječ je o rasponu od predškolaca do studenata. Stoga je sutrašnje predavanje praktički namijenjeno svim roditeljima, prosvjetnim radnicima, ali i djeci.
Ivona Ćirak/ foto: privatni album
