Internetsko izdanje novog broja “Vijenca”, koji je zbog šteta od potresa na Palači Matice hrvatske prvi put u cijelosti pripreman izvan redakcije, dostupno je za besplatno čitanje na stranicama Matice hrvatske ranije nego inače.
Glavni urednik Goran Galić kaže kako su autori i urednici uložili velik napor kako bi u izvanrednim okolnostima, kad su zatvorene sve kulturne institucije i obustavljena zbivanja, ponudili relevantne i korisne sadržaje, te u samom uvodniku podsjeća na potres koji je Zagreb pogodio prije 140 godina.
Izdvaja dio izvještaja August Šenoe iz “Vienca” o potresu od 9. studenoga 1880., podsjećajući da je zbog popisivanja štete i pomoći unesrećenima Šenoa tada zaradio upalu pluća kojoj je podlegao godinu dana kasnije.
S obzirom na nedavni potres u kojemu su najviše stradala upravo zagrebačka povijesna zdanja o kojima Šenoa piše, njegov izvještaj “Pandža u srdce hrvatske domovine” u cijelosti je objavljen u novom broju “Vijenca”, koji je i sada također izvijestio o šteti na kulturnoj baštini.
Dragan Damjanović donosi ‘in memoriam’ južnom tornju zagrebačke katedrale, a u društvenoj rubrici Zlatko Kramarić, hrvatski veleposlanik u Tirani, podijelio je svoja iskustva o životu nakon potresa u Albaniji.
Zlata Blažina Tomić i Vesna Blažina Tomić prigodno, s obzirom na koronavirus i preventivne mjere izolacije, pišu o prvoj karanteni na svijetu, ustanovljenoj 1377. u Dubrovniku, dok kolumnisti aktualnu pandemiju promišljaju iz vizura medicine, biologije, književnosti, antropologije, statistike, povijesti.
“Ove krize ponovno nas upozoravaju na naličje globalizacije i važnost nacionalnih država, koje su sada zatvorile svoje granice, ali i krhkost globalnoga društvenog poretka, koji je nakon ove pandemije umnogome stavljen pod upitnik”, napominje Galić.
Komentar novog momenta daje Jure Vujić, dok Neven Šimac u razgovoru s Andrijom Tunjićem apostrofira ulogu Europske Unije, od koje očekujemo pomoć i potporu.
Po riječima glavnog urednika, iako je za suzbijanje zarazne bolesti sada ključno držati se svih restrikcija, Anđela Vidović daje ‘neformalne upute za očuvanje duhovnog zdravlja u vrijeme pandemije’ i govori o tome kako nas zdravijima čini i sposobnost za slušanje, suosjećanje, humor i pripovijedanje.
U tom se smjeru dogodilo preseljenje školskih, vjerskih, umjetničkih sadržaja na internet i televiziju, od kojih je neke “Vijenac” izdvojio u svojim umjetničkim rubrikama.
Na središnjim stranicama je osvrt akademika Krešimira Nemeca na novu knjigu Milovana Tatarina, autorov monumentalni spomenik osječkoj Tvrđi i njezinim stanovnicima, a tu su i stihovi mlade pjesnikinje Monike Herceg.
(Hina)
