U siječnju 1962. godine započela je serija potresa koja je punih 15 dana pogađala Makarsku i Makarsko primorje s katastrofalnim posljedicama. Uz golemu materijalnu štetu te evakuaciju stanovništva, ukupno je do 22. siječnja zabilježeno 58 podrhtavanja tla, a najjači udari bili su upravo ovaj prvi, koji je iznosio 5,9 stupnjeva po Richteru te onaj ‘slavni’ od 11.siječnja, s jačinom od 6,2 stupnja po Richteru.
Tom je prilikom poginulo dvoje ljudi – na 20-godišnjeg Emila Marinovića srušio se zid kuće u zaseoku Marinovićima u Podgori, dok je nakon odrona kamenja život izgubio i tada 62-godišnji stanovnik Drašnica Jure Prlac. Inače, temom potresa iz 1962. Bavio se i naš mladi znanstvenik Ivan Hrstić, čiji je rad na ovu temu predstavljen još 2012. godine tijekom znanstvenog skupa o Makarskom primorju od Drugog svjetskog rata do danas. Prema podacima koje je prikupio i objavio u svom znanstvenom radu u Makarskoj i na području Makarskog primorja od 7.do 22. siječnja 1962.godine u potresu je direktno srušeno 285 objekata, a čak 557 ih je oštećeno u toj mjeri da su kasnije morali biti srušeni – tako je najviše direktne štete pričinjeno u Podgori gdje se srušilo 111 objekata, u Drašnicama ravno 100, dok je u Makarskoj nakon 22. siječnja ostalo 193 objekta koja su morali biti srušeni zbog nastale štete, dok je u gradu preko 400 objekata zahtijevalo ili veće ili manje popravke.
Upravo 11. siječnja na dan najsnažnijeg udara donesena je odluka o evakuaciji stanovništva, koje je tadašnja Jugoslavenska ratna mornarica brodovima otpremala na sigurna mjesta, a na području Baške Vode, Makarske, Tučepi, Podgore, Zaostroga i Vrgorca postavljeno je oko 500 velikih šatora u koje se smjestilo oko 3.500 ljudi. Mnogi su stanovnici ovog područja privremeno ili trajno napustili svoj kraj smjestivši se širom nekadašnje države, a svakako je interesantan podatak da je nakon evakuacije u siječnu 1962. godine u jednom trenutku u Makarskoj ostalo samo 200 stanovnika. Potresi iz 1962.nisu bili samo podsjetnik na to koliko smo mali pred bijesom prirode, ova katastrofalna događanja u mnogočemu su obilježila i budućnost Makarske – prije svega činjenicom da se upravo nakon potresa događa odljev stanovništva iz biokovskih zaselaka koji su odlučili napustiti svoje domove u planini i preseliti se bliže moru , što je u samo 10 godina dovelo do 85 postotnog rasta stanovništva – tako je, primjerice, u 1961.godine u Makarskoj bilo registrirano 3634 stanovnika, dok je 1971. godine bilo čak 6.700.
O.Franić / M.Primorje
