Sinoć je, u punoj Dvorani Arte, u sklopu obilježavanja Dana hrvatske ratne mornarice u Makarskoj, u organizaciji Matice hrvatske, predstavljena knjiga “Luke i lučice na Makarskom primorju u 20.stoljeću” dr.sc.Valentine Lasić. O knjizi je govorio Ante Škrabić, predsjednik Matice hrvatske, a budući je Ljubomir Urlić, koji je pisao predgovor bio spriječen doći, njegov je pozdravni govor pročitala Ankica Ravlić. Irena Ćapeta je pak govorila o obljetnici bitke povodom Dana hrvatske ratne mornarice, a prigodne je pjesme izveo Gradski zbor Makarska pod ravnanjem Marina Ercega.
Autorica knjige kazat će kako su luke i lučice u ovom razdoblju kao tema bile prirodni nastavak njezina magistarskog rada u kojoj se bavi makarskom lukom od 1918.godine. Njezina doktorska disertacija obranjena 2018.godine naslovljena je “Jadran – poveznica među kontinentima”, što potvrđuje kontinuitet interesa i smjera višegodišnjeg istraživačkog rada koji je polučio iznimno vrijedne rezultate, na što se u predgovoru osvrnuo Ljubomir Urlić.
.png)
Prije svega razlog za izbor ove teme ipak je prije svega činjenica da je ova tema slabo istražena. Obrađeno je, naime, područje 19.stoljeća, te razdoblje između dva svjetska rata, međutim, kasniji period nije istraživan te je Lasić u tome našla povod za bavljenje ovom temom koja je za područje Makarske rivijere izuzetno značajna.
Na pitanje koja je specifičnost makarskih luka i nautičkog urbanizma, Lasić podsjeća kako izgradnja luka i lučice seže u drugu polovicu 19.stoljeća. Dolazi do razvoja turizma i razmjene, a Makarsko primorje oslanjalo se na pomorstvo jer nije imalo razvijene kopnene prometnice.
– No izgradnjom jadranske magistrale luke naprosto gube svoj primat, a izdižu se luke poput Ploča ili Splita, budući nismo imali potrebne prednosti. Osim što smo se bazirali na turizam, činjenica je da naše luke nisu bile dobro zaštićene, plitke su, potoci donose obilje materijala, nemaju skladišni kapacitet i uopće potrebnu infrastrukturu, ističe Lasić.
Urlić također navodi da je masovni turizam postao dominantan, a prostor sve ugroženiji neplanskim zauzimanjem. – Time prostor obalnog pojasa gunbi na vrijednosti, drugim riječima sve više se obezvrjeđuje. Nakon provedene analize, valorizacija je pokazala da su upravo prostor i more najvrjedniji resursi Makarskog primorja. Luke i lučice su ona mjesta gdje se ta dva resursa dotiču i prožimaju pa su upravo stoga okosnica razvoja svakog naselja, navodi Urlić.
Inače, kako u sažetku navodi Lasić, u bivšoj Jugoslavijim sve do sredine 70-tih godina, vrlo se malo pažnje pridavalo izgradnji i održavanju luka, te se uglavnom radilo na estetskim popravcima postojeće infrastrukture. U periodu od 80-tih, a posebice 90-tih godina, izuzev perioda Domovinskog rata, intenziviraju se aktivnosti na izgradnji luka.
Danas je pak osmišljavanje koncepcije nautičkih luka, kako podcrtava autorica, jedan od prioritetnih ciljeva razvoja turizma u RH, a Makarsko primorje u tom smislu ima po Lasić sve potrebne prirodno-geografske preduvjete, ali i izgrađene smještajne kapacitete.
No pritom bi uvijek, kako naglašava za kraj, trebalo voditi računa o našem prirodnom bogatstvu, a tek sekundarno profitu.
Ivona Ćirak /foto Grad Makarska
