Ususret Međunarodnom danu muškaraca Državni zavod za statistiku pripremio je zabavno izvješće o jačem spolu, a koje započinju s pitanjem: Što je muškarac bez brkova?
– To pitanje smo često čuli, no možda ga se najčešće postavlja u studenome, mjesecu posvećenome naglašavanju važnosti brige muškaraca o svom zdravlju, u kojem ujedno obilježavamo i Međunarodni dan muškaraca. Koliko je osvješćivanje o ovim problemima naišlo na pozitivnu reakciju javnosti, možda ponajbolje govori i činjenica da se razvio cijeli pokret nazvan Movember, u kojem muškarci diljem svijeta u studenome puštaju brkove i bradu u znak potpore.
Statistika ne raspolaže podacima o tome koliko muškaraca ima bradu i brkove, no prikuplja i objavljuje mnoge podatke koji pomažu stvoriti sliku muškaraca u Hrvatskoj. Ususret Međunarodnom danu muškaraca, koji se obilježava još od 2003. pa samim time ove godine slavi 21. rođendan, izdvojili smo neke podatke. Pa krenimo!
Nomen est omen ꟷ stoga smo za početak provjerili koja su najčešća muška imena u Hrvatskoj. Ako bismo morali izdvojiti top pet, onda bi to prema Popisu 2021. bila imena Ivan, Josip, Marko, Luka i Tomislav. A koliko je muškaraca u Hrvatskoj? Prema procjeni stanovništva sredinom 2023., muškarci su činili 48,4% stanovništva. Njihova prosječna starost iste je godine iznosila 42,6 godina, a očekivano trajanje života 75,4 godine.
Ako se još malo zadržimo na demografskim pokazateljima, točnije na migracijama, možemo primijetiti da se muškarci u većem postotku odseljavaju, ali i doseljavaju. To je možda i očekivano s obzirom na činjenicu da se muškarci češće sele, a ponajprije zbog potreba posla. Ipak istaknimo i to da je u 2023. udio doseljenih muškaraca u ukupnome doseljenom stanovništvu iznosio 68,5%, a u odseljenome stanovništvu 63,1%.
A kakva je situacija ako pogledamo obrazovnu strukturu i tržište rada? Prema Popisu 2021., najviše muškaraca imalo je srednjoškolsko obrazovanje, njih 62,4%, potom visoko, njih 22,2%, a samo 15,3% imalo je osnovno i niže obrazovanje. U ukupnom broju zaposlenih u 2023. činili su 53,4%, a njihova prosječna neto plaća iste je godine iznosila 1 184 eura. Najviše zaposlenih muškaraca, njih 168,9 tisuća, bilo je u Prerađivačkoj industriji, dok su najveći udio imali u djelatnosti Građevinarstvo, točnije 90,1%. Zanimljivo je da su upravo u tom području djelatnosti muškarci imali manju plaću od žena, ističu u priopćenju povodom obilježavanja dana muškaraca.
M.D./foto DZS
