Prije 15-ak godina komunalni redari su pokrivali dosta širok dijapazon poslova, međutim, zakonodavstvo je tijekom proteklih godina na listu njihovih zadaća dopisalo još cijeli niz odgovornosti. Posljednji je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine koji je uveo novinu – funkciju pomorskog redara. Osim što su dužni pratiti urednost koncesija, odgovorni su i za nadzor nad redom u lukama i kupalištima, a ako netko izvodi bespravne radove na pomorskom dobru, moraju to prijaviti. Sve to međutim ne podrazumijeva “samo” terenski rad, nego i praćenje zakona te dosta administrativnog posla.
Njihova briga su buka, komunalni nered, bespravna gradnja, napuštene životinje, nered na plažama, glisiranje uza samu obalu, red ili pak nered po pitanju izloga, štekata i općenito javnoprometnih površina…
Sve to ponukalo je baškovoškog načelnika Vjekoslava Radića da najavi povećanje plaća komunalnim, prometnim i pomorskim redarima na području svoje općine. Podizanje plaća najavio je u okviru tjednih objava na općinskoj stranici, a nas je pak njegova objava ponukala da ispitamo kakve su plaće u ostatku Makarske rivijere.
– Protivno uvjerenju većine građana, redari imaju puno veće odgovornosti od samog terenskog rada. Dobar dio zadataka otpada na uredski posao, pa se tako, između ostaloga, moraju baviti i izradom elaborata, kaže Radić.
Prosječna neto plaća redara na području ove općine iznosi 1800 eura u ljetnim mjesecima. Radić drži da je i dalje preniska.
– Smatram da zaslužuju veću plaću i već ćemo na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća predložiti nove koeficijente u sklopu nove sistematizacije, kazao nam je baškovoški načelnik.
Komunalnim redarima, te prometnim i pomorskim redarima, i ostale su općine tu i tamo podizale plaće, najčešće kroz veće koeficijente, ali uglavnom su i dalje svuda niže nego u Baškoj Vodi. Izuzetak je Podgora, gdje je prosječna bruto plaća u srpnju bila 2422,74 eura, što znači da se neto iznos podgorskih redara vrti također oko 1800 eura. Tome treba dodati i mjesečnu novčanu paušalnu nagradu od 100 eura, a ukoliko zaposlenik ima dosta godina staža te, primjerice, troje djece, 2000 eura nije nerealno za očekivati.
U susjednim Brelima prosječne neto plaće su ispod 1200 eura neto, s tim da je i tu već bilo intervencija po pitanju podizanja plaće. U Tučepima je prosječna neto plaća u srpnju ove godine iznosila 1255 eura, a u Gradcu oko 1300 eura.
U Makarskoj bi prosječna neto plaća iznosila oko 1400 eura, pa će netko tako dobiti 1200 eura, a netko 1500 eura, sve ovisno o godinama staža, broju uzdržavanih članova obitelji, broju prekovremenih sati itd.
Pitanje komunalnih redara nije samo stvar plaća, nego se odnos lokalne samouprave prema redu u gradu, u prometu, na plažama i u lukama ogleda i po broju zaposlenih. Negdje se štedi i na tome, pa je tako Baška Voda odlučila broj redara poduplati. Neki se “krpaju” s manje redara, a neki su bili šire ruke kod izrade plana prijma.
Škrtarenje s koeficijentima zna se pravdati činjenicom da ovaj posao ne traži visoku stručnu spremu, pa samim time ne smiju premašiti neke višerangirane koji, možda, rade manje ključan posao. Međutim, neke se općine snalaze s nagradama i ostalim stimulacijama, jer, kao i u ostalim poslovima lokalne uprave, radnike postaje sve teže naći. I to ne samo kad se radi o terenskim poslovima, nego i uredskim.
Sve to ide u prilog tezi da se kvalitetan odgovor na potrebe turističkih mjesta i gradova – gdje se svi kunu u potrebu za većim redom – može tražiti ne samo kroz podizanje koeficijenata. Potrebne su i odvažne sistematizacije koje se ne treba libiti mijenjati u skladu s potrebama.
Ivona Ćirak /foto MD