Puno je pitanja otvoreno na okruglom stolu održanom danas, povodom obljetnice 30. godina Udruge Sunce, u hotelu Biokovo, i u kojem je sudjelovao niz sugovornika iz raznih područja. Unatoč nekim dilemama i razilaženjima – pa su jedni uvjereni da je pitanje prostora esencijalno, dok su drugi mišljenja da je to u ovom trenutku sekundarno – svi su se složili oko toga da Makarska rivijera može biti sretna jer ima Udrugu Sunce koja, preko EU projekata, i uz puno truda i rada, uspijeva nuditi niz socijalnih usluga i imati 51 zaposlenu osobu. Udruzi Sunce je, međutim, potreban adekvatan prostor budući trenutna lokacija mora istovremeno nuditi i uslugu terapija, i kreativnih radionica, te paralelno biti – ured.
O pitanju prostora, dostupnosti socijalnih usluga, samog stručnog kadra, uloge lokalne samouprave i općenito načinima na koje se zajednica može nadograditi na nerijetko manjkavo uređen sustav govorile su uvodničarke, a kasnije se uključili i ostali sudionici okruglog stola. Uvodničarke su bile Olivia Prodan Ravlić, izvršna direktorica Udruge Sunce, Marica Garmaz, psihologinja i predsjednica Savjetovališta Lanterna, Danijela Vujčić, sportska trenerica i majka dječaka s teškoćama, Maša Medoš, autorica jednog od projekata Kuće Sunca i jedna od autorica pobjedničkog projekta Centra za autizam u Zagrebu, te Petra Radić, načelnica Općine Podgora.
Moderatorica Marela Čović istaknula je kako u prosincu ističe građevinska dozvola za Kuću Sunca o kojoj se govori bar 20 godina, dodavši kako se dogodine očekuje i novi EU natječaj za izgradnju socijalne infrastrukture. Uz okrugli jubilej Udruge Sunca dva dovoljna povoda da se ova tema ponovno dovede u fokus.
Prodan Ravlić rekla je kako nivo socijalnih usluga trenutno nije zadovoljavajući te kako se u ovom trenutku, adaptacijom prostora bivše crkve Kraljice mira u Centar za socijalne usluge, problem samo donekle rješava. Naime, istaknula je kako je to primjeren dnevni boravak za 20-ak djece, odnosno danas već odraslih ljudi, no da u potpunosti ne rješava problem. Valja reći da je za ovaj prostor potpisan ugovor Grada s Nadbiskupijom koji je počeo teći u listopadu, a korisnik prostora bit će Juraj Bonači.
U Kući Sunca planirana je pak podrška kroz razne terapijske usluge, podršku roditeljima kroz savjetovanje, odmor od skrbi i stanovanje naši roditelji preferiraju odmor na način da im se pruži pomoć u kući, s tim da je stanovanje opcija koja bi se, kako je rekla direktorica udruge, mogla ukinuti. Time bi se obim projekta smanjio za 200-tinjak kvadrata, a samim time i za ukupni iznos. Posljednji troškovnik iz 2020. godine procjenjivao je trošak na 17 milijuna kuna s PDV-om, s tim da bi sada bio veći. No ukoliko bi se smanjio objekt i išlo na izmjene građevinske dozvole, što nije problem, konačni trošak bio bi ipak manji.
Što se pak tiče građevinske dozvole koja ističe u prosincu, Grad Makarska jednostavno može zatražiti produljenje na naredne tri godine.
Da je otvaranje centra s cijelom lepezom spomenutih usluga hitno, složili su se gotovo svi sugovornici. Psihologinja Marica Garmaz rekla je kako je broj djece s teškoćama u razvoju u evidentnom porastu. – Već se do sada trebalo nešto realizirati. Vrijeme u kojem živimo, zahvaljujući brzini i tehnologiji, vidite to i osjećate, djeluje na naše zdravlje, a prije svega na djecu koja nastaju, rastu i razvijaju se, rekla je.
Koliko je važan sustavan pristup, po mogućnosti na jednom mjestu, iz prve je ruke podijelila Danijela Vujčić kao majka dječaka iz autističnog spektra. Za procjenu su trebale proći godina i pol, prošlo je puno vremena u traganju za najdjelotvornijim terapijama, a otvoreno je rekla kako je njezina obitelj s novcem koji je išao na privatne terapije mogla kupiti – stan. Financijska podrška sustava je posljednjih godina daleko bolja, no naglasila je da je najveći problem rana intervencija i podrška sustava.
– Trenutno ne koristimo sve te terapije nego smo naišli na jedan američki program koji obučava roditelje kako da rade s djecom, i sin je od tada jako puno napredovao. Naučio je čitati, pisati, računati…, rekla je Vujčić.
Da je Makarskoj neophodan jedan takav centar podcrtala je i Nora Radojković, socijalna radnica iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Makarskoj.
– Hrvatski zavod ima lepezu usluga, samo mi nemamo centre za socijalne usluge koje bismo mogli pružati preko ugovora, kako roditelji ne bi išli na Kamenmost, u Split, Metković…I dobiva se taj inkluzivni dodatak koji je financijski prihvatljiviji, no nije bit novca nego je važno dobiti savjetovanje kakvo je na Kamenmostu primjerice jako dobro osmišljeno. Tako da mi podržavamo centar za socijalne usluge, jer trenutno nemamo ono što ima Metković, Imotski, pa i Vrgorac. I tužno je da u jednoj Makarskoj nemamo takve usluge i tužna sam kada roditeljima dam informacije na što sve imaju pravo, no da im sve to nema tko – pružiti, rekla je Radojković koja je istaknula i problem starijih osoba kojih je puno napuštenih od svoje djece, dok su domovi odavno prepuni.
Olivia Prodan Ravlić rekla je da trenutno imaju dva terapeuta i da se relativno stabilno financiraju kroz projekte, no da ih zbog vezanosti na projekte ne mogu zaposliti na neodređeno niti im pružiti mentorsku podršku.
U cijeloj ovoj kompleksnoj priči načelnica Petra Radić podsjetila je na činjenicu da nedostaje stručnih osoba, bilo logopeda ili defektologa, na tržištu rada. – To treba rješavati s najviših razina jer trenutno se u državi može upisati samo 30 defektologa na godinu, upozorila je te je istaknula kako se problem ta sada može rješavati unutar postojećih objekata odnosno ustanova.
Ružica Radalj, ravnateljica Osnovne škole Bariše Granića Meštra u Baškoj Vodi rekla je kako su oni uspjeli osigurati logopeda kojeg financira Općina, dok su iskustva Makarske takva da na 1200 djece, kako je rekla Marica Garmaz, ravnateljica OŠ Stjepana Ivičevića, ide samo – jedan logoped. Toliko, naime, osigurava država. A djece koja trebaju logopeda je sve više. Neki su čak spomenuli podatak da danas svako drugo dijete ima govornih teškoća, što je zapanjujuće tvrdnja.
Kolike su potrebe za centrom i za stručnom pomoći, dobro su ilustrirale i brojke koje je iznijela Anđela Klapirić, županijska savjetnica za prosvjetu. Na području Makarske rivijere je, naime, ukupno 3044 školaraca, što osnovaca što srednjoškolaca. Od njih 3044 čak 163 učenika imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja, a 46 ih treba pomoćnika u nastavi. I tu je riječ samo o redovnom sustavu, bez Jurja Bonači i Sunca.
Cijela je rasprava vodila pitanju oko kojeg su se ipak svi složili – je li centar neophodan. No je li održiv, gradonačelnik Zoran Paunović je kao predstavnik lokalne uprave dao svoj pogled. – Ne postoji osoba ne u ovoj sobi nego u državi koja bi bila protiv toga. Ali problem treba rješavati sustav. Sam projekt bi sada bio vrijedan ne 17 nego 25 milijuna kuna, a mi moramo ići korak po korak, malim koracima koje lokalna samouprava može izdržati poboljšavati stanje u zajednici, poručio je navevši iskorake u zdravstvu kao dobar primjer.
– U zadnjih 15-ak godina ide se korak po korak, no što kada projektni novac više ne bude dostupan, što će s tih 51 zaposlenih biti 2027. i tko će to preuzeti, objasnio je gradonačelnik svoju dvojbu oko ulaska u realizaciju jednog takvog centra koji je po njemu nerealan zalogaj samo za lokalnu upravu.
Vijećnica Ivana Miočević Franić nadovezala se na primjer zdravstva te istaknula kako je preduvjet za sve usluge – sam prostor. – Zato je potreban objekt. Jer veliki broj usluga ionako financira Ministarstvo, a nedostatan kadar je problem koji se može riješiti kroz stipendije, rekla je dodajući kako se u svojem završnom radu na Ekonomskom fakultetu bavila upravo Udrugom Sunce. Izvukla je podatke o financiranju udruge po kojemu 66 posto prihoda dolazi od države i EU fondova, 20 posto od donacija, a svega 5,5 posto od svih jedinica lokalne samouprave na Rivijeri.
– Treba nam kompletni troškovnik koji obuhvaća trošak izgradnje, hladni pogon i zapošljavanje, zaključila je.
Olivia Prodan Ravlić naglasila je kako u svemu tome ne žele biti financijski teret za Grad niti ga gurati u kredit te je ponovila kako su spremni odreći se stambenog dijela. Replicirala je gradonačelniku koji je kazao kako je rana intervencija do osme godine presudna, te kako će se riješiti centrom na Ratcu, u prostoru bivše crkve Kraljice mira. Naime, podsjetila je da djeca i nakon osme godine ostaju djeca s teškoćama.
Na okruglom je stolu bilo govora i oko prijavljivanja projekta te se većina složila da bi, zbog kontinuiteta i sigurnosti, bilo idealno da država bude nositelj. Oko ovih detalja kao i oko pitanja tko bi vodio taj projekt (a tu bi osobu Grad bio spreman financirati iz proračuna) bit će, složili su se sudionici, prilike razgovarati ubuduće, kao što su pozdravili inicijativu ovakvog vida okupljanja, dodajući kako se nadaju da nije posljednje.
Gradonačelnik Zoran Paunović rekao je kako već šest mjeseci imaju namjeru okupiti sve čelnike s Rivijere te kako je to i dalje u planu, no neovisno o tome bilo bi dobro ići u izmjene projekta kako bi što prije bio spreman za prijavu na natječaj.
Prošli je natječaj, nažalost, neslavno završio, no svi su se složili oko toga da novac treba pod svaku cijenu pokušati povući. Ako i ne bude uspješno, Kuća Sunca bi svejedno, po onome što je na okruglom stolu izjavila struka, trebala biti u fokusu, bilo kroz lobiranje na nacionalnoj razini za uključivanje odgovornosti države, bilo kroz financiranje kroz lokalne proračune i donacije.
Ivona Ćirak /foto O.Franić
