Danas se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, a ovogodišnji slogan – Vrijeme je za prirodu – poziva na zaštitu bioraznolikosti koja je nužna za zdravlje globalnog ekosustava, ali i ključna za gospodarstvo. Naime, čak polovina globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.
Upravo je gubitak bioraznolikosti jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu u sljedećem desetljeću, a najveći uzroci negativnih promjena je prevelika eksploatacija biljnih i životinjskih vrsta, klimatske promjene, onečišćenje te pojava i širenje invazivnih stranih vrsta. Gospodarstvo ima važnu ulogu u suzbijanju gubitka bioraznolikosti i očuvanju prirodnih resursa, kroz implementaciju održive prakse u svoje lance nabave i financiranje.
Dalibor Hatić, direktor Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon i zamjenik predsjednika Udruženja za stručne poslove zaštite okoliša HGK istaknuo je da ove godine obilježavamo Svjetski dan zaštite okoliša u doista posebnim okolnostima obilježenim pandemijom koronavirusa. „Države su na pandemiju reagirale jako različito. Nekima je poslužila da događaje prikažu kao prijetnju koja ljudima dolazi iz prirode, umjesto da su promislili o tome u kojoj su je mjeri ljudi upravo svojim ponašanjem potaknuli.
Drugi su zaključili da se upravo u zaštiti ekosustava i bioraznolikosti nalazi rješenje za novonastalu situaciju. U tom smislu je reakcija Europske unije doista bila fantastična.
Osim Zelenog plana kojim EU namjerava postići održivo gospodarstvo mjerama koje su usmjerene i na prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu bioraznolikosti i ostale za okoliš bitne teme, posebno me veseli što i Plan za oporavak i otpornost ima predviđena sredstva za ekološku i digitalnu modernizaciju gospodarstva, pa možemo očekivati dodatna sredstva za projekte energetske učinkovitosti i jačanja udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu.
U Oikonu se vidimo kao sastavni dio ove snažne mobilizacije resursa ne samo zbog dosadašnje 22 godine kroz koje smo konkretno doprinosili ostvarenju održivog razvoja, već i zbog dubokog uvjerenja da je održivi razvoj jedina moguća opcija razvoja uopće“, izjavio je Hatić.
Oikon je u listopadu 2019. godine započeo izradu planova upravljanja invazivnim stranim vrstama – za crvenouhu kornjaču, signalnog raka i malog indijskog mungosa. Boljim razumijevanjem širenja populacija invazivnih vrsta omogućuje se njihova bolja kontrola i gospodarenje radi očuvanja biološke raznolikosti i dobrobiti kopnenih i morskih ekosustava.
Ulaganja u održivo očuvanje okoliša i odgovorno upravljanje okolišnim utjecajima središnja su pitanja razvojnih planova HEP grupe. To prije svega znači agilnu prilagodbu izazovima klimatskih promjena te aktivnosti usmjerene na ublažavanje njihovih posljedica.
„Održivost u okolišnoj domeni provodimo i korištenjem najboljih raspoloživih tehnika te pojačanim ulaganjima i ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije. Našim utjecajima upravljamo i razvojem infrastrukture poput projekata e-mobilnosti, energetske učinkovitosti, pametnih mreža te kružnog gospodarstva. U suradnji s dionicima radimo na razvoju pametnih gradova i drugih oblika unapređenja kvalitete energetskih rješenja. Posebno vodimo računa o visokoj kvaliteti postupaka procjena utjecaja na okoliš i prirodu u razvoju projekata. Na održivost sustava utječu rastući troškovi zaštite okoliša te trgovanje emisijama stakleničkih plinova.
Upravljanje okolišnim temama posebno je uključeno u svim strateškim ciljevima HEP grupe“, izjavila je predsjednica Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK i voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj HEP-a Tamara Tarnik.
Saponia je još jedna domaća kompanija koja stavlja veliki naglasak na održivi razvoj. „Saponia je u posljednje dvije godine aktivnim ulaganjem u nove proizvodne procese preusmjerila vlastito poslovanja i približila ga održivim principima. Ovdje prvenstveno mislimo na proizvode za pranje i čišćenje koji nose oznake EU Ecolabel, koji zadovoljavaju visoke okolišne standarde i time doprinose održivosti te pokazuju usmjerenost Saponije na razvoj temeljen na načelima održivog razvoja“ kazala je Marijana Marinović, voditeljica Službe za zaštitu okoliša u Saponiji i zamjenica predsjednice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu.
Uz to, naglašava Marinović, tvrtka je u proteklom periodu pristupila izvedbi projekta smanjenja utroška energije u dijelu proizvodnog pogona tvrtke. Cilj im je bio ostvariti energetske uštede kroz provedbu mjera energetske učinkovitosti, što su i ostvarili.
Predstojnica Zavoda za inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu, Aleksandra Anić Vučinić, poručila je kako je Dan zaštite okoliša kod njih svaki dan. „Prije sedam godina, prateći svjetske trendove u zaštiti okoliša, prepoznali smo potrebu stvaranja kompetentnog visokoobrazovanog kadra koji je sposoban kvalitetno odgovoriti na rastuće probleme u zaštiti okoliša. Izvođenjem kvalitetnog nastavnog procesa nastoji se na tržištu rada popuniti praznina među stručnjacima koji su kvalificirani za rješavanje inženjerskih problema u zaštiti okoliša prema svim pravilima struke te uz istovremeno poštivanje etičkih načela i zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša. Usvajanje propisa u području zaštite okoliša koje je Hrvatska napravila pristupanjem u EU bio je lakši dio posla, međutim za adekvatnu primjenu propisa neophodno je znanje i ljudski potencijal. Upravo kroz preddiplomski i diplomski studij Inženjerstva okoliša koji se izvodi na Geotehničkom fakultetu studenti stječu kompetencije iz područja gospodarenja otpadom, zaštite okoliša, zaštite voda, geotehnike, zelene energije i cirkularne ekonomije te otvaraju vrata u područje tzv. zelenih poslova. Naši inženjeri inženjerstva okoliša već par godina uspješno, prenose i primjenjuju znanja u domaćem gospodarstvu u području zaštite okoliša i tako daju svoj doprinos društvu“, izjavila je Anić Vučinić.
Inače, Dan zaštite okoliša obilježava se na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu 1972. godine, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Tijekom godina prerastao je u globalnu platformu za podizanje svijesti i pokretanje rješavanja gorućih problema zaštite okoliša – priopćili su iz HGK.
M. D. /foto Goran Morović